Da mnogi ne žele promjene, ili nisu spremni za njih, može se zaključiti iz podataka Ministarstva obrazovanja i osnivača škola o odabiru školskog kalendara za sljedeću školsku godinu.

Premda su prvi put na stolu imali šaroliku lepezu i mogućnost odabira, većina je škola i njihovih osnivača odbila ikakve novine - osim one neizbježne, da nastava ove jeseni kreće 9. rujna, a završava 17. lipnja. Nudila su im se četiri modela - ostati na starom ili uvesti jesenske praznike i više kraćih odmora tijekom godine u različitim kombinacijama u preostale tri varijante. Ipak, najveći broj škola i njihovih osnivača od jeseni žele raditi prema dobro ustaljenom i poznatom sistemu, kao i do sada. Prema starom će se tako raditi i odmarati u čak 11 županija i Gradu Zagrebu, koji broji najviše škola i učenika. Posebno se ističe istok zemlje gdje će sve škole, bez iznimke, u svih pet slavonskih županija, saznajemo, raditi jednako.

Više od 300.000 učenika u više od 800 osnovnih i srednjih škola tako ni što se tiče kalendara od rujna ne čeka ništa novo - imat će samo proljetne i zimske praznike, dok će oko 150.000 školaraca u oko 430 škola prvi put imati jesenske praznike, ali i zimski odmor u dva navrata te naravno proljetni. To znači da će uz novi kalendar ovi školarci zapravo "pomalo" odmoriti od škole gotovo svaki mjesec - u listopadu, studenome, prosincu, siječnju, veljači, ožujku i travnju. Riječ je o četvrtom modelu, koji je privukao najviše osnivača i škola od svih novih ponuđenih varijanti, dok su se ostali, drugi i treći model, pokazali suvišnima. Prema četvrtom modelu radit će se u školama na području Međimurske, Istarske, Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Šibensko-kninske županije.

Iako je direktiva ministrice Blaženke Divjak bila da baš sve škole u jednoj županiji trebaju raditi prema istom modelu, a da se osnivači škola, ako ih je više na području jedne županije među sobom moraju usuglasiti, ispostavilo se da neki nisu uspjeli pronaći zajednički jezik. Tako bi se ujesen moglo obistiniti ono čega su se u javnom savjetovanju mnogi pribojavali - kaos. Jer u odluci o školskom kalendaru, kao i u ranijem prijedlogu upućenom u javno savjetovanju, nigdje se izrijekom ne spominje da sve škole na području jedne županije moraju raditi jednoobrazno, prema istom modelu i to bez obzira na to tko su im osnivači - jedinice lokalne i regionalne samouprave, vjerske zajednice ili fizičke osobe. Evo što je rezultat.

Kod roditelja u dvije županije - Zadarskoj i Koprivničko-križevačkoj, mogao bi nastati spomenuti kaos ako imaju djecu različitog školskog uzrasta - osnovce i srednjoškolce, koji se nerijetko školuju u drugom gradu ili županiji, a koji će raditi prema različitim kalendarima i verzijama praznika. Njima će, a na što su neki posebno upozoravali u javnom savjetovanju, biti teško organizirati i uskladiti godišnje odmore i prijevoz djece, a ništa jednostavnija organizacija neće biti ni učiteljima i nastavnicima koji rade u više škola.

U Koprivničko-križevačkoj županiji, s 12.500 učenika u 36 škola radit će se prema tri različite varijante. Pet škola čiji je osnivač Grad Koprivnica odabrale su četvrti model, Županija se kao osnivač 26 škola odlučila za prvi model, kao i Grad Križevci (četiri škole), dok je Grad Đurđevac, jedini u Hrvatskoj, odlučio da njegova osnovna škola uz četiri područne, radi u trećem modelu.

A u Zadarskoj županiji radit će se prema dva različita modela - četvrtom i prvom. Grad Zadar i Županija usuglasili su da će 54 škole čiji su osnivači, raditi prema četvrtom modelu, kao i osnivači dvije privatne zadarske škole. Tri vjerske škole radit će prema prvom modelu.

Prema starom modelu bez uvođenja ikakvih novina krenut će od jeseni oko 80.000 učenika u oko 260 škola u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Premda su u tablicama koje nam je dostavilo Ministarstvo nedostajali podaci za Osječku županiju, ondje su nam potvrdili da će sve škole raditi prema starom programu.

Na krajnjem jugu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, baš kao i u slavonskim županijama, problema s dogovorom nisu imali, pa će sve škole - njih 47, raditi prema prvom modelu, bilo da su im osnivači grad, županija, fizička osoba, ili vjerska zajednica. Za prvi model su i osnivači 139 škola iz Splitsko-dalmatinske županije - i za njihovih gotovo 55.000 učenika ništa se ne mijenja. Tako su dogovorili i Grad Gospić i Ličko-senjska županija (20 škola i gotovo 4500 učenika), Primorsko-goranska županija (91 škola i gotovo 28.500 učenika). I Grad Zagreb odlučio se za stari model, pa će 181 škola i njihovih gotovo 100.000 učenika raditi kao i do sada. U Zagrebačkoj županiji više od 30.000 učenika u 67 osnovnih i srednjih škola također ne žele promjene.

Svi će učenici, bez obzira na model, biti slobodni tijekom uskrsnih blagdana, oko čega se podignula velika prašina kada je prijedlog odluke pušten u javno savjetovanje. Podsjetimo, upravo prva verzija "starog" modela prema kojoj je od starta željela nastaviti raditi većina škola, sadržavala je za mnoge diskriminirajuću odredbu, koja se tiče proljetnog odmora. Namjeravalo se da učenici tijekom Velikog četvrtka i petka budu na nastavi. U konačnoj odluci, ministrica ipak propisuje da proljetni odmor kreće četiri dana ranije.