Novosti
RAVNATELJI O UVOĐENJU CJELODNEVNE NASTAVE:

Ideja je dobra, ali za koga ćemo dograditi škole ako neće biti djece?
Objavljeno 16. ožujka, 2019.
Ako se trend nastavi, završit ćemo s osam razreda i svi će stati u istu smjenu, kaže jedna ravnateljica

Za cjelodnevnu nastavu nama u ovom trenutku trebaju još najmanje dvije učionice. Postoji prostor na tavanu koji bi se mogao adaptirati, ali za to su potrebna sredstva. Smatram da bi takva organizacija bila mnogo bolja i nama, i roditeljima, i djeci koja više ne bi morala ni ručati u 9.50 kao sada, a i putnicima bi bilo lakše. No, dok sve to ne zaživi, pitanje je bez koliko ćemo učenika ostati i za koga će se škole proširivati i dograđivati. Prije smo imali znatno više učenika, sada ih je manje od dvjesto. Ove godine prvi put ćemo upisati samo petnaestak prvaša. Ako se takav trend nastavi, imat ćemo samo osam razrednih odjela – od prvog do osmog po jedan. I onda će, nažalost, svi stati u istu smjenu. Komentar je to dugogodišnje ravnateljice male slavonske OŠ Petrijevci na najavu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak oko uvođenja cjelodnevne nastave od 9 do 16 sati u sve osnovne škole. Trenutačno oko polovine hrvatskih škola ima nastavu u dvije smjene, a desetak u tri smjene.



Ozbiljni zahvati

U petrijevačkoj školi, kaže ravnateljica Zdenka Vukadin, nastava je zbog pomanjkanja prostora organizirana u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj te dodatnoj međusmjeni.


- Naš prvi razred svaki sat se seli u drugu učionicu. Kod nas je učionica glazbenog i učionica tehničkog te razredne nastave. Jedan dan u tjednu čak i učionica hrvatskog. Sreća je što imamo veliku dvoranu, pa uvijek možemo jedan razred poslati na tjelesni i osloboditi učionicu - ističe. Prije dvije godine morali su pomaknuti početak nastave s 8 na 8.15 sati, kako više na nastavu ne bi kasnili učenici koji autobusom stižu iz Satnice Đakovačke. Kako nema linije, na dopunsku nastavu, koja počinje u 7.30, učenici se do škole znaju povesti s učiteljima.


I OŠ Višnjevac do 2012. godine radila je tako, u takozvane tri smjene - od 8 do 13.30 u jutarnjoj, međusmjeni od 11 do 14 sati te od 13.30 do 18.30 u poslijepodnevnoj smjeni. Prelazak na dvije smjene uvjetovalo je smanjenje broja učenika u školi, rekao nam je ravnatelj Dane Končar. Umjesto 30-ak, sada je u razredima oko 25 učenika, ukupno njih 500 u 24 odjela. Za uvođenje jednosmjenske nastave, što smatra najboljom opcijom, u ovom trenutku potrebni su ozbiljniji građevinski zahvati, no više ga brine iseljavanje mladih obitelji.


U jednoj smjeni - i to jedan tjedan ujutro, drugi prijepodne, zato što tako moraju, nastavu slušaju osnovci u OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Orahovice. Nemaju ni svoju zgradu. Još od 1983. dijele je sa srednjom školom.


- Dok jedna od dvije škole ne preseli u zasebnu zgradu, nemamo uvjete za rad u jednoj smjeni koja se ne izmjenjuje - kaže ravnateljica Maja Škraba, napominjući kako je 2011. godine kada je prešla u novu zgradu, njihova područna škola Nova Jošava prešla na jednosmjensku prijepodnevnu nastavu, čime su jako zadovoljni.


A već šest godina jednosmjenskom nastavom zadovoljni su i roditelji, i djeca, i ravnatelj OŠ August Harambašić iz Donjeg Miholjca, koja je uvedena na prijedlog roditelja. Teško im se bilo organizirati kada su djeca do večernjih sati ostajala u školi. Nastava u prijepodnevnoj smjeni postala je prioritet. A za to je trebalo osigurati još četiri učionice.


- Uspio sam "iskopati" stare projekte još iz 90-ih godina vezano uz adaptaciju potkrovlja koja je davno bila započeta, ali nikada završena. Plan smo prezentirali Županiji, i uz naša i njihova sredstva, uspjeli smo u roku od godine i pol urediti četiri učionice, dva kabineta i malu kotlovnicu – kaže ravnatelj Vedran Aladić. Stvorili su uvjete da se predmetna i razredna nastava organiziraju fiksno u jednoj smjeni.


- Samim time osjetno smo smanjili i troškove za energente, ali i regulirali školsku kuhinju u kojoj djeca imaju i topli obrok. U školskoj kuhinji imamo 140 mjesta, i zbog toga imamo tri velika odmora i sva djeca naizmjence objeduju - kaže ravnatelj škole koja broji 400 učenika u 21 razrednom odjelu.
Nacrt spreman

Nacrt uvođenja cjelodnevne nastave je spreman - iduće godine išlo bi se u pilot-projekt. Sve će zahtijevati strukturnu reorganizaciju škola - u smislu dogradnje, opremanja, proširivanja kapaciteta, pa i kadrova. U velikom pothvatu, koji nije uspio nekoliko prijašnjih vlada, a koji će, kaže ministrica Divjak, naše učenike približiti ostatku Europe, Hrvatska sada ima potporu Svjetske banke. Da je takva organizacija nastave kudikamo bolja, potvrđuju i znanstvena istraživanja - učenici duže spavaju, pa su odmorniji i koncentriraniji, a domaće zadaće nema. No, koncept nastave kakav prakticiraju druge članice Europske unije, u svim našim školama mogao bi prema procjenama zaživjeti za sedam do desetak godina.

Uzmemo li u obzir da smo u posljednjih deset godina samo u Slavoniji ostali bez približno 35.000 učenika, a u cijeloj Hrvatskoj više od 100.000, nameće se pitanje, a s kojim se slažu i ravnatelji: Koliko su sve te dogradnje i izgradnje trenutačno potrebne ako se, kako predviđaju demografi, nastavi negativan trend iseljavanja i odumiranja stanovništva, pa u sljedećem desetljeću ostanemo bez još toliko školaraca?


Jasenka Pejaković
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPRJEČAVANJE NEREDA NA SPORTSKIM NATJECANJIMA

Tko odbije testiranje na alkohol ili droge, neće moći na stadion

2

BOŽO GALIĆ, VUKOVARSKO-SRIJEMSKI ŽUPAN

Do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti vrijedni gotovo tri milijarde kuna

3

PRAZNIK KOJIM REPUBLIKA HRVATSKA OBILJEŽAVA POVIJESNU ODLUKU SABORA

Posljednji Dan državnosti 25. lipnja?