OSIJEK - Inženjer Antun Vešligaj pravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora, odnosno četiri godine uvjetno, zbog smrti 17-godišnjeg učenika trećeg razreda Strojarske i tehničke škole iz Osijeka, u zgradi osječkog "Eurodoma" 2009. godine. Odluka je to Ustavnog suda koji je odbio Vešligajeve žalbe.
Inženjer je u ustavnoj tužbi navodio kako su mu osporenim presudama povrijeđena ljudska prava. Protiv inženjera Općinsko je državno odvjetništvo u Osijeku podiglo optužnicu 30. lipnja 2010. godine, a optužnica je izmijenjena 1. listopada 2014., zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. Optužnicom ga se teretilo da je 28. rujna 2009., kao imenovani inženjer gradilišta na Poslovno-kulturnom centru "Eurodom-Osijek", i ovlaštenik za provedbu zaštite na radu poslodavca - izvođača radova tvrtke "Vodovod-Osijek", tijekom izvođenja radova propustio naložiti postavljanje čvrste zaštitne grade na svim mjestima u zoni svoje odgovornosti s kojih se može pasti. Optužnicom ga se tereti i da je propustio naložiti da se na otvore u međukatnim konstrukcijama građevinskog objekta ugrade stalno pokriveni čvrsti poklopci, lakomisleno smatrajući da time neće biti ugrožena sigurnost osoba raspoređenih za izvođenje građevinskih radova. Međutim, učenik koji je obavljao praksu u osječkom Vodovodu, tijekom spuštanja unutrašnjim stepeništem, pao je s visine od dva metra, i to s dijela na kojem nije bila postavljena zaštitna ograda. Učenik je od teških ozljeda preminuo dva dana kasnije.


Presudom od 21. lipnja 2011. godine, inženjer je proglašen krivim, no drugostupanjski sud tu je presudu ukinuo i vratio na ponovno suđenje. Osječko Općinsko državno odvjetništvo izmijenilo je pravnu kvalifikaciju kaznenog djela za koje se inženjer tereti, s time da je činjenični opis djela ostao isti. Presudom od 6. veljače 2015. Vešligaj je oslobođen, no drugostupanjski sud je, u povodu žalbe državnog odvjetnika, ukinuo i ovu presudu i vratio na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud tada je utvrdio da je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, budući da inženjer nije postavio propisane naprave za zaštitu na radu i nije postupio prema propisima, ili prema tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, lakomisleno smatrajući da se ništa neće dogoditi. Ustavni sud navodi da je pri odlučivanju o izboru, vrsti i mjeri kazne, sud uzeo u obzir stupanj krivnje inženjera i sve okolnosti pod kojima je djelo počinjeno. Tada je osuđen na godinu dana zatvora, odnosno kazna se neće izvršiti ako ne počini novo kazneno djelo u roku od četiri godine.


- U žalbenom postupku drugostupanjski sud ocijenio je da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je podnositelj počinio kazneno djelo zbog čega je osnovano proglašen krivim - navodi se u obrazloženju presude Ustavnog suda.


Antun Vešligaj u ustavnoj tužbi žali se na ishod postupka, osporava činjenična utvrđenja sudova i ponavlja da nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, budući da je glavni inženjer gradilišta trebao provoditi zaštitu na radu na cijelom gradilištu, dok je on obavljao monterske poslove te je na tim mikrolokacijama proveo postupke za zaštitu svojih radnika. Zato je smatrao da ne može biti odgovoran za postavljanje ograde na cijelom gradilištu.
- Podsnositelj ističe u žalbi da drugostupanjski sud nije pozvao branitelja na sjednicu na kojoj je ukinuta prvostupanjska oslobađajuća presuda i na kojoj je donesena "uputa za nastavak postupka kao platforma za osuđujuću presudu protiv podnositelja". Smatra da mu je na taj način onemogućeno pravo na pravično suđenje. Podnositelj navodi i da je bio onemogućen predlagati dokaze u svrhu utvrđenja njegove odgovornosti, budući da mu je prvostupanjskom presudom stavljeno na teret da nije osigurao gradilište u "zoni svoje odgovornosti", međutim, tijekom dokaznog postupka nije utvrđeno koja je njegova "zona odgovornosti", navodi Ustavni sud. Nadalje, sud navodi da je inženjer predložio usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporenih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.