Iako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava javnosti još nije službeno predstavilo prijedlog mirovinske reforme, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja pozdravio je najavu uvođenja državne mirovne za one koji nikada nisu radili i mogućnost da umirovljenici mogu raditi četiri sata, no usprotivio se povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja.
"Ono što zabrinjava su negativna rješenja vezana uz povećanu penalizaciju prijevremenog umirovljenja i podizanje dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina, nedostatak rješenja vezanog uz dodatak na mirovine u 2. mirovinskim stupu", rekao je na novinarske upite Hrelja.
"Dodatak od 27 posto za godine rada samo u prvom mirovinskom stupu je po načelu - jednak doprinos, jednaka prava, a za doprinose uplaćivane po načelu 15 + 5 posto treba naći drugo rješenje", smatra Hrelja te poručuje: "Moje je mišljenje da mora postojati u iznosu jedinstvena najniža mirovina, a to je trenutačno ona od 63 kune po godini staža i nikako novi umirovljenici u tomu dijelu ne smiju imati manju zaštitu." Europskoj komisiji ponudio se prijedlog mirovinske reforme pri čemu smo, kako je upozorio, "veći katolici od pape". Mislim da to neće donijeti nikakvu korist i imat ćemo povećani broj odlazaka u invalidsku i prijevremenu mirovinu koja je dosta štetna za umirovljenike, jer ima penalizaciju čak do 24 posto, a sada se predlaže da to ne bude u suodnosu s godinama staža. Prema tome, predlaže se još gore rješenje, što mi u HSU-u ne želimo prihvatiti, rekao je Hrelja. Upitan očekuje li slijedom toga "stampedo" odlazaka u mirovinu prije donošenja reforme, Hrelja je rekao kako je 2010. bilo 10.000 ranijih odlazaka u mirovinu, a ovaj put očekuje između šest i osam tisuća ako bude takva rigidna penalizacija. To znači osigurati u proračunu 1. siječnja 2019. oko 200 milijuna kuna više. "Ako se ministru financija Zdravku Mariću i Vladi igra s takvim brojkama, tu im ne mogu pomoći", ocijenio je Hrelja.
Sindikat umirovljenika Hrvatske u utorak je obnovio svoju inicijativu za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojima bi se dijelu umirovljenika, posebice najsiromašnijima, ponovno mogućila dostava mirovina poštom. "Postojećim zakonskim odredbama neizravno i višestruko se diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/prebivališta) i zdravstvenog stanja," ističe predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović. D.Pav./H