Pri dnu i oko žive ograde nagomilava se mnogo smeća. Lišće i ostali poluraspadnuti biljni materijal, a koji niste zamislili kao stelju, smijete staviti u kompost. Grane i grančice koje nađete uza živu ogradu usitnite i odložite na kompost. Imate li stroj za mljevenje drvenog otpada, sameljite ga i svu samljevenu masu bacite na kompost. Nakon završenog spremanja, ako tlo oko žive ograde niste zastrli steljom, lagano pograbljajte. U isto vrijeme možete baciti nešto komposta ili dobrog, zrelog stajskog gnojiva ukopavajući ga lagano u tlo oko grmova žive ograde. Ako vam je živa ograda pregusta, a to se događa kada želite što prije imati što gušću živu ogradu, pa pri sadnji sadite previše biljaka po dužnom metru, izvadite višak biljaka.

Povratan rez (na 20-30 centimetara visine) radi se kada miriše na proljeće, a pupovi tek pokažu znakove da više i nisu jako uspavani. Svakako bi povratan rez trebalo napraviti prije druge faze bubrenja pupova.

Pripremite zemlju za sadnju nove žive ograde. Možete upotrijebiti široku paletu različitih vrsta listača ili četinjača, a svaka od njih daje vrtu drukčiji ugođaj. Živa ograda od četinjača daje bojenu pozadinu ispred koje boje cvijeta snažno dolaze do izražaja. Smatra se da je kopanje važno za kasnije zdravlje i vitalnost žive ograde. Pri sadnji nastojte unijeti dosta humusnog materijala u gornji sloj. To može biti zreo kompost, treset ili listinac. Prvo si označite smjer kopanja razvlačenjem špage. Ocrtajte smjer štapom po tlu, skupite špagu i kopajte uvijek jednako široko.J.Kn.