Dome slatki dome
CVIJEĆE ZA SVAKU PRILIKU

Krizantema je kraljica jeseni
Objavljeno 26. listopada, 2017.
Budući da su krizanteme višegodišnje biljke možemo ih ukomponirati u gredice s trajnicama, ili za obrube staza

U nas je uobičajeno da za Dan mrtvih na groblje nosimo krizanteme - prelijepo cvijeće koje nam je otprilike prije dva stoljeća stiglo s Dalekog istoka, Kine i Japana.

Grobove kitimo prekrasnim krizantemama najčešće uzgojenim u plastenicima, onim velikih loptastih cvjetova, onim koje imaju grančice s nekoliko cvjetova dugih latica, ili cvjetova sličnih margaretama ili dalijama. Osim ovih krizantema za koje su potrebne vaze, na grobovima se sve češće nađu i krizanteme u cvjetnim loncima koje su nižeg rasta i čiji su cvjetovi nešto manji, ali njihove guste grančice i obilje cvjetova djeluju isto tako lijepo kao i velikocvjetne krizanteme u vazama. Prednost im je, uz to, da mnogo duže mogu cvasti i ukrašavati grobove naših dragih pokojnika, sve do jakih zimskih mrazeva.

No, u zemljama iz kojih su nam krizanteme stigle običaji su nešto drukčiji nego kod nas. Tamo krizanteme nisu samo grobljansko cvijeće. Tako, primjerice, ako Japanac ide u posjet prijatelju tada mu često na poklon donosi krizanteme kako bi mu na taj način pokazao koliko ga cijeni i poštuje. I svojoj će dragoj Japanac nerijetko u znak ljubavi pokloniti krizantemu, slično kao što mi svojoj voljenoj poklanjamo ružu. A prekrasni japanski vrtovi također su puni krizantema i to ne samo onih koje cvatu u kasnu jesen, već i onih koje cvatu čitavo ljeto pa sve do zimske studeni svojim prekrasnim cvjetovima raznih boja i oblika. I stoga nije čudo da je na japanskim slikama izrađenim svilom, na njihovim vazama ili svilenom brokatu namijenjenom izradi kimona, upravo krizantema najčešći motiv. Ipak i u nas sve se češće krizanteme, kako one ranocvatuće, tako i one kasne, mogu naći i kao ukras u vrtu, a i kao rezano cvijeće u vazi na stolu gdje mogu izdržati vrlo dugo. U posljednje vrijeme susrećemo ih i u vazama koje ukrašavaju predvorja i restorane hotela i ugostiteljskih objekata, a nalazimo ih i u cvjetnim koritima na njihovim terasama i balkonima gdje bogato cvatu upravo u kasnu jesen kada je većina drugih cvjetnica već ocvala.

Humus poželjan

No, kakvih ima krizantema i kako ih uzgojiti? Ima više od 100 vrsta krizantema i još mnogo njihovih križanaca koji se razlikuju po visini, dobu cvatnje, obliku, veličini i boji cvijeta i još prema mnogočemu. A upravo zbog te svoje raznolikosti možemo ih koristiti za različite potrebe. Budući da su krizanteme najčešće višegodišnje biljke možemo ih ukomponirati u gredice s drugim trajnicama ili ih koristiti za obrube staza, a one niske, jastučaste, obogatit će kamenjare svojim jesenskim bojama. Također će krizanteme u vazama uljepšati naš stan, a moći ćemo ih odnijeti i na groblje, posljednje počivalište onih koji su nam bili dragi, kako bi i s njima na neki način podijelili uzvišeni osjećaj tihe ljepote koji u nama izaziva ovo prekrasno cvijeće.

Većina za sadnju u vrtu, kupuje već gotove sadnice krizantema koje jednostavno iz cvjetnog lončića presadi u svoj vrt. Međutim, da bi nam krizanteme uspijevale u vrtu, ili u cvjetnim posudama i bogato cvale, moramo ih primjereno njegovati. Tako za vrtne krizanteme koje ćemo saditi u proljeće treba dobro pripremiti zemljište. Krizantema, naime, voli rahlu i bogatu zemlju dobro opskrbljenu humusom. Stoga bi bilo dobro da gredicu u koju ćemo saditi krizanteme već u jesen obogatimo tresetom i dobrim kompostom ili zrelim stajskim gnojem. Ako je zemljište nešto kiselije, tada mu trebamo dodati i malo vapna ili drvenog pepela da bismo neutralizirali kiselost.

Pinciranje nužno

Krizanteme možemo uzgojiti iz sjemena, no to se rijetko radi. Najčešće za svoje kućne potrebe, odnosno za naš vrt ili terasu, kupujemo već ukorijenjene reznice u cvjetnim posudicama i presadimo ih na mjesto koje smo odabrali.

Prvi tjedan nakon unošenja u zatvoreni prostor sva vrata mogu ostati otvorena kako bi se krizanteme lakše navikle na promjenu klime. Nakon što se počnu otvarati cvjetni pupovi smanjuje se ventilacija, a prostor prema potrebi blago zagrijava da bi se održavala temperatura od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva. Za ljepših sunčanih dana dobro je krov plastenika ili staklenika zasjeniti da temperatura ne bi suviše porasla.

Još na nešto pri uzgoju krizantema lončanica valja obratiti pozornost. Ako se krizanteme ostave da prirodno rastu, one će suviše porasti u vis i pupoljak će se formirati na vrhu stabljike. Da bi biljku zaustavili u rastu i potaknuli je da formira više cvjetnih pupova, treba je pincirati, odnosno otkinuti joj vrh. Tada ona formira više postranih grančica, a na vrhu svake od njih formira se opet po jedan pup. Ako želimo još nešto nižu biljku s više cvijeta, tada se postupak pinciranja nakon nekog vremena može ponoviti. Kada obaviti pinciranje ovisi o sorti, o temperaturi u završnom dijelu uzgoja i nekim drugim čimbenicima, a tim se postupcima može i regulirati vrijeme kada želimo da nam krizanteme procvatu.

Kod velikocvjetnih krizantema koje uzgajamo u plastenicima postupit ćemo nešto drukčije. Želimo li uzgojiti velike cvjetne "kugle" tada ćemo ostaviti vršni pup neka slobodno raste, a drugi se cvjetni pupovi uklanjaju. Također se uklanjaju čim se pojave i izbojci koji se stvaraju na donjem dijelu peteljke, kao i izbojci koji se pojavljuju iz zemlje. Tako snagu biljka usmjeri prema cvijetu koji smo ostavili na vrhu. Kod špina i margarita uklanja se vršni pup, a ostavljaju tri do četiri postrana pupa kako bi se formirala cvjetna grančica, dok se svi ostali izbojci uklanjaju. Dakako, za uspješan uzgoj ovih vrsta krizantema uz to je potrebno još mnogo toga znati i učiniti te na vrijeme i stručno obaviti sve potrebne agrotehničke mjere od reguliranja temperature, vlage i svjetlosti. Treba točno odrediti kada treba početi zasjenjivati velikocvjetne krizanteme radi reguliranja doba cvatnje, a da bi one procvale upravo za Dan mrtvih, za što su i namijenjene. J.Kn.

Kao lončanica

Ako krizanteme želimo uzgajati i dalje kao lončanicu, tada ih iz male posude u kojoj smo ih kupili presadimo u veću posudu tako da prvo na dno posude stavimo drenažni sloj od krhotina starog keramičkog lonca ili kamenčića, a na to sloj treseta ili grubljeg komposta. Zatim čitavu korijenovu balu presadimo u novi lonac i zaspemo je kompostom do ruba lonca. Ne preporuča se prečvrsto stisnuti zemlju, već ju treba pustiti rahlu da se ona sama slegne oko korijenove bale. Ako je biljka bila zalivena nekoliko sati prije presađivanja nije ju potrebno ponovno zalijevati. Novopresađene biljke najbolje je isprva staviti na sjenovito mjesto i povremeno ih lagano zalijevati ne samo po zemlji, nego i po listovima. Ne treba zalijevati prečesto nego kad se zemlja gotovo potpuno osuši. Kad se biljke prilagode na uvjete u svom novom loncu može ih se iznijeti na sunčano mjesto na balkon ili terasu. Takve lončanice, budući da im je količina zemlje ograničena, treba tijekom ljeta povremeno dodatno gnojiti mineralnim gnojivima, isprva onim bogatim dušikom, a zatim već u kolovozu i rujnu onim koje sadrži više fosfora i kalija da bismo potakli cvatnju. Također treba pripaziti na pojavu bolesti i štetnika pa biljke prema potrebi treba zaštititi nekim od prikladnih fungicida ili insekticida. Ako se želimo baviti proizvodnjom takvih lončanica za prodaju, tada ih moramo već potkraj rujna ili početkom listopada unijeti u zatvoreni prostor. Predhodno im valja očistiti sve suhe listove i preventivno ih poprskati fungicidom da ih u uvjetima zatvorenog prostora, gdje je vlaga nešto viša, ne bi napale gljivične bolesti kojima upravo takvi uvjeti pogoduju.

Možda ste propustili...

HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU

Održivo izvješćivanje o učinkovitosti zgrada

DIZAJN ZAŠTITA I FUNKCIONALNOST

Odabir vanjske i unutarnje stolarije

VETERINARSKI KUTAK

Zima pred vratima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana