Nedavno se na domaćem tržištu knjiga pojavilo jedno posebno intrigantno izdanje - "Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem", koje već i samim naslovom može zainteresirati ne samo stučnu javnost nego i širi krug čitatelja. Tim povodom, za ovotjedni Magazin, o knjizi govori njezin autor, izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu.

Za početak, pojasnite nam o čemu pišete u svojoj knjizi i zašto se odabrali baš ovakav naslov? Kako sami navodite, pristup ovoj temi je drugačiji od uobičajenog...

- Postoji poznata latinska sentenca "Memento mori", u prijevodu "Sjeti se smrti", a koja se često koristi kada se ljude želi podsjetiti na činjenicu da su smrtna bića. Na to ih se podsjeća zato da ih se potakne da dok su još uvijek živi, svoje živote žive na moralan i ispunjen način, kako ne bi žalili za životom kada im dođe smrtna ura. Na tragu te misli koja u mnogima pobuđuje dublja promišljanja, poigrao sam se riječima te sam osmislio naziv "Memento moneta" u značenju "Sjeti se monete", a sve sa ciljem da potaknem svoje čitatelje da promisle o novcu tj. monetama koje koristimo u svakodnevnom životu. Podnaslov knjige, dakako, pobliže opisuje metodu putem koje ljude podsjećam na novac, a to je kroz brojne povijesne monetarne priče koje opisuju događaje iz daleke, ali i bliže prošlosti, za što vjerujem da može i nama danas biti zanimljivo i poučno.

Koliko znam, po struci ste sociolog, a ne ekonomist. Kako to da ste se odlučili baš za ovakvu temu svoje knjige?

- Poznati američki ekonomist i nobelovac Milton Friedman još je davnih dana ustvrdio da je novac previše važna tema da bi se prepustila samo ekonomistima. Drago mi je da je takvu misao izrekao upravo jedan ekonomist svjetskog glasa, jer u njoj ima puno istine.

Naime, novac uistinu nije ekskluzivno ekonomska tema, već se njemu može (i mora) pristupiti holistički, jer novac isto tako ima izraženu sociološku, psihološku, povijesnu, pa čak i filozofsku te estetsku dimenziju. Za razumijevanje novca, koji na tako izravan način utječe na kvalitetu života ljudi u toliko mnogo različitih aspekata, nužno je biti upoznat sa širim kontekstom njegovog nastanka i opstanka. U tom smislu sociološki pristup temi novca, kakvog koristim u svojoj knjizi je, smatram, pravim osvježenjem i novinom. Ovakva knjiga se prvi puta pojavljuje na našem tržištu.

Jeste li imali neki konkretni povod koji vas je potaknuo na pisanje jedna takve knjige?

- Ideja za nastanak ove knjige u meni je živjela neko duže vrijeme, a rezultat je mog numizmatičkog hobija i ljubavi prema povijesnim temama. Ipak, glavni pokretač i motivacija za pisanje bili su moje studentice i studenti na kolegijima na kojima obrađujemo teme novca i financijskog ustroja suvremenog svijeta. Kada imam priliku, ne propuštam mogućnost da studentima na nastavu donesem numizmatički materijal koji oni mogu vidjeti, opipati i analizirati. Time na izravni način opredmećujemo monetarne teme. To se pokazalo izvrsnom profesorskom strategijom jer time uspijem kod svojih studenata izazvati interes, što uopće nije mala stvar. Dodatno, primijetio sam da tako studentice i studenti puno brže i lakše savladavaju gradivo. Nauče stvari koje sam im htio prenijeti, a da pritom uopće niti nemaju osjećaj da su učili. Zapravo, učimo kroz poučnu zabavu. Kako tih numizmatičkih materijala i tema ima puno više nego što imamo na raspolaganju vremena u nastavnom procesu, sinula mi je ideja da bi bilo dobro da postoji mjesto gdje su sve te teme i monete opisane. I tako se rodila ideja o nastanku knjige.

Koliko je knjiga namijenjena prvenstveno studentima, posebice onima koji iskazuju interes prema ekonomskim temama, ili bi jedno ovakvo izdanje, ovakva tema, mogla zainteresirati i širi krug čitatelja?

- Rekao bih da je ova knjiga namijenjena puno širem krugu ljudi. Zapravo, pisana je na način da može biti zanimljiva onima koje zanima novac, ali i svima onima koje zanimaju povijesne i socijalne teme, te naočito onima koji promišljaju o temi identiteta. Kroz novac odašilje se poruka o identitetu ljudi i o tome se uistinu dosta govori u knjizi. To je posebno aktualno sada kada smo u Republici Hrvatskoj zamijenili nacionalni novac za euro, novac Europske monetarne unije.

Vaša knjiga je podijeljena na dvije velike cjeline, Svijet i Republiku Hrvatsku. Zar ste zaista obuhvatili monetarne teme iz cijeloga svijeta?

- Zapravo da, jesam, iako se, dakako, radi tek o izboru zanimljivih monetarnih priča iz cijeloga svijeta, pa i Republike Hrvatske. U knjizi je opisano više od 50 povijesno-monetarnih priča i to od vremena samog nastanka kovanoga novca u VII. st. pr. n. e. pa sve do današnjih dana. Ako gledate geografski, kroz te priče obuhvaćeni su Europa, Bliski Istok, Azija, obje Amerike i Afrika. Dakle, da. Praktički cijeli svijet koji ima monetarnu tradiciju. S obzirom na to da živimo u Republici Hrvatskoj, ovom našem malom prelijepom raju, ona je u knjizi zastupljena u oba ova velika djela knjige. U prvom djelu prisutne su hrvatske teme unutar europskog i svjetskog konteksta, a u drugom djelu knjige, koji je rezerviran isključivo za Republiku Hrvatsku, ekskluzivno se bavim hrvatskom nacionalnom monetom, kunama i lipama, koje su na žalost od 2023. godine otišle u ropotarnicu povijesti. U knjizi bez imalo uvijanja i, smatram, iznimno jako argumentirano, iznosim stav da ukidanje hrvatske nacionalne valute predstavlja ozbiljan monetarni, identitetski, pa i estetski gubitak. Osim što u tom drugom djelu knjige progovaram o zanimljivim numizmatičkim temama vezanih uz donedavnu hrvatsku nacionalnu valutu u smislu tipičnih pogrešaka koje su se dogodile pri izradi tog novca, također razmatram i zastupljenost žena na tom novcu, kao i ulogu Dubrovnika kao jednog posebnog grada i njegovih povijesnih žitelja koji su kao motiv prikaza na hrvatskom novcu bili iznimno česti.

Možete li navesti neke od zanimljivijih povijesno monetarnih priča o kojima pišete?

- Svaka od 50-tak ispričanih priča ima neku svoju zanimljivu i za današnje vrijeme relevantnu poruku. Među atraktivnijim pričama svakako bih istaknuo onu o otkriću rudnika srebra u Laurinonu, četrdesetak kilometara udaljenog mjesta od Atene, i to usred grčko-perzijskih ratova, što je doprinijelo pobijedi Grka. Potom tu je i iznimno zanimljiva priča iz Pompeja, koji su široj publici poznati po velikoj prirodnoj katastrofi koja je pogodila to područje kada je 79. godine eruptirao vulkan Vezuv i pobio gotovo sve žitelje toga i okolnih gradova. Zahvaljujući toj nesreći i današnjim arheološkim otkrićima saznali smo da su se u pompejskim bordelima tj. javnim kućama, koristili posebni tokeni tzv. spintriae, koje su zamjenjivali pravi rimski novac jer se smatralo neprikladnim da se sa novcem na kojem se nalazi prikaz cara plaćaju takve putene usluge. Potom, iz naših krajeva, zanimljiva je priča o jednom Bračaninu koji je svojim izumima zaslužan za revoluciju u ribarstvu, a jedna velika svjetska ribarska sila mu se odužila tako što je na svoju novčanicu stavila prikaz upravo njegovog izuma. Također, donosim priču o Crnoj Kraljici, o kojoj je pisao i August Šenoa. Naravno, riječ je o hrvatskoj kraljici Barbari Celjskoj, čiji lik se također našao na europskoj kovanici od 2 eura 2014. godine. Potom, iznosim dvije monetarne priče kojima se možda mogu objasniti ubojstva američkih predsjednika Abrahama Lincolna i Johna Fitzgeralda Kennedyja. No, jedna od meni dražih priča je ona o zagrebačkim gornjogradskim križarima tj. novcu kojeg je u Zagrebu dao kovati naš znameniti ban Josip Jelačić, ali takva njegova nastojanja nažalost nisu mogla trajno zaživjeti u Austro-ugarskom carstvu. Ovo su tek neke od povijenih priča koje su svoj izravni odraz dobile na monetama svijeta.

I za kraj, procjenjujete li da kod nas postoji dovoljno široki krug ljudi kojima bi ovakva tema mogla biti zanimljiva?

- Iskreno govoreći, siguran sam u to. A tu svoju sigurnost crpim i iz stava koji je izrečen u dijalogu što su ga vodili glavni akteri najzagrebačkijeg filma svih vremena - Tko pjeva zlo ne misli, bračni par Ana i Franjo Šafranek. Naime, Ana Šafranek se obraća svome mužu i kaže mu: “Ne zanimaju svakoga novci!”. A on joj na to odgovara svojom sada već kultnom rečenicom: “A pardon. Oprosti. To se ti jako varaš. Takvog nema kojeg novci ne zanimaju!”.