Nakon završetka gimnazije, diplome, magisterija i doktorata, radi u Centru za predškolski odgoj Osijek kao savjetnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, vanjska je suradnica na Pedagoškom fakultetu, a od 2001. kao stalna zaposlenica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Nakon brojnih izlaganja i predavanja na sveučilištima, međunarodnim i domaćim skupovima i konferencijama, usavršavanja, napisanih knjiga i niza znanstvenih radova, danas je prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević privremena dekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Humanitarno djelovanje nije joj strano, dapače, kao ni knjiga i čitanje.

Predsjednica ste Upravnog vijeća GISKO-a, kako ste zadovoljni radom Knjižnice?

- GISKO djelatnošću zadovoljava potrebe za informacijama, znanjem i kulturom stanovnika Osijeka i okolice. Programi i aktivnosti na raspolaganju su i putem mrežnih mjesta uz nove modele pristupa, povezivanja i suradnje. Kulturnim programima promovira različite oblike svoje djelatnosti, sve pohvale na ozbiljnom i složenom radu, vodstvu i djelatnicima. Kulturno-promotivne djelatnosti za odrasle kontinuirane su i raznolike u pandemijskim uvjetima. Vrijedne su i prepoznatljive pedagoško-animatorske aktivnosti, radionice, izložbe, književni kviz, pričaonice… Izdvajam aktivnosti Knjižnica na kućnom pragu, aplikaciju mKnjižnica, volonterski program i bogatu međunarodnu suradnju te niz programa u American Corneru. GISKO je prepoznatljiva i u promicanju istraživačkih i znanstvenih aktivnosti, popularizaciji znanosti i suradnji s odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama.

Ne propuštamo spomenuti kako je namjenski građena zgrada jedan od preduvjeta bolje provedbe knjižničnih programa i aktivnosti. Kakva su vaša promišljanja?

- GISKO treba prostor i sada je pravo/krajnje vrijeme. Rijeka je dobila novu knjižnicu u okviru projekta Europska prijestolnica kulture, čemu se nadao Osijek. Počela je gradnja nove zgrade gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima. O veličini prostora ne bih, jer bi komparacija bila bolna, posebice ako usporedimo niz projekata, aktivnosti i knjižni fond Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, po čemu je prepoznatljiva i iznimna. Osijek je gospodarsko i kulturno središte Slavonije i zato treba modernu i funkcionalnu knjižnicu, adekvatne površine i opreme prepoznatljivog vizualnog identiteta primjerenu potrebama i zahtjevima modernog doba, a najviše Osječanima, jer je i sada GISKO kulturni inkubator i javni servis za sve generacije. Potiho se u predizbornim obećanjima spominje gradnja gradske knjižnice, a Osječani to svakako zaslužuju.

Privremena ste dekanica Kineziološkog fakulteta. Zašto je toliko dugo trebalo da Osijek dobije ovaj i više nego potreban i tražen fakultet?

- Nije bilo ranije, možda je čekalo novo tisućljeće, važno da je osnovan kao treći kineziološki fakultet u Hrvatskoj i treba težiti razvoju, prepoznatljivosti i kvaliteti studiranja, istraživanja, cjeloživotnog obrazovanja i promicanju sporta, posebice vrhunskog sporta u istočnom dijelu Hrvatske. Tradicija školovanja kadra iz područja kineziologije, odnosno fizičke kulture, počela je 1961. na Pedagoškoj akademiji, a na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti 2017. počela je nastava na preddiplomskom sveučilišnom studijskom programu Kineziologija za prvu generaciju studenata. Sveučilišni je Senat 27. svibnja 2020. donio odluku o osnivanju Kineziološkog fakulteta u Osijeku, 27. srpnja imenovana sam privremenom dekanicom te je od tada moj fokus na ustroju i razvoju Fakulteta. Danas na Kineziološkom fakultetu studiraju 233 studenta na preddiplomskom sveučilišnom studiju Kineziologija i na diplomskom sveučilišnom studiju Kineziološka edukacija. Iduće akademske godine upisujemo i 50 izvanrednih studenata na Preddiplomski studij. Radi obrazovanja kadra za rad u područjima primijenjene kineziologije i traženih kompetencija na tržištu rada u tijeku su upisi polaznika na programe cjeloživotnog obrazovanja - voditelj sportsko-rekreacijskih aktivnosti i voditelj kondicijske pripreme. Interes je studenata velik, poželjan smo fakultet, dvije trećine studenata nije u mogućnosti upisati se. Vodimo se prepoznatljivošću na tržištu rada i uključenošću u sport i razvoj zdravog grada i društva te razvijamo znanstveno-istraživačku djelatnost primijenjene kineziologije.

Imate li vi dovoljno prostora s obzirom na to da ste novi fakultet? S kim surađujete u ovom razdoblju djelovanja?

- Imamo prostore za stručne službe, nastavnike, studente i nastavu u lijevom krilu Graditeljsko-geodetske škole, koristimo sportsku dvoranu, izišli su nam ususret s prostorom i dekani Građevinskog i arhitektonskog fakulteta, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti i pročelnik Odjela za matematiku. Željela bih naglasiti i suradnju s ostalim sastavnicama Sveučilišta, Kineziološkim fakultetima Zagreb i Split, sportskim klubovima i udrugama, NK Osijekom, Nogometnom akademijom Krpan Babić, AK Slavonija Žito, RK Osijek, Športskim objektima, OŠ Frana Krste Frankopana, Graditeljsko-geodetskom školom Osijek, Dječjim vrtićima Osijek, Centrom za autizam, Dječjim domom Klasje, a velika nam je podrška rektor i uprava Sveučilišta. Fakultet nisu samo prostori, ljudski su resursi kapital i naši studenti, zajedništvo i težnja prema izvrsnosti. Sa 16 nastavnika, a nadajući se novim zapošljavanjima krizi unatoč, imamo perspektivu, veliki interes studenata za upis, razvijat ćemo nove diplomske i druge studije. Željno očekujemo početak projekta gradnje vanjskih sportskih terena u sveučilišnom kampusu i gradnju polivalentne sportske dvorane.

U mladosti ste se bavili padobranstvom? Koje sportove pratite, trenirate li i danas?

- Padobranstvo mi je donijelo novi pogled na svijet, testirala sam svoje granice, suočila se sa strahovima, to je za mene bila strast, vještina i način života. U ekstremnom sportu osoba ovisi sama o sebi, sposobnostima, kondicijskoj pripremi i znanju. Ti sportovi obično uključuju veće brzine, visine, visok stupanj fizičkog i mentalnog napora, ojačate i odrede vas u životu. Ljudi biraju izazove u skladu s predispozicijama, a svladavanje izazova ljudska je potreba prema bržem, boljem. Pratim nogomet, atletiku, tenis, skijanje. Tadašnji adrenalinski sport zamijenila sam putovanjima, hodanjem, vježbanjem, plivanjem...

Volite darivati sebe, ali još više drugima. Recite nam više o vašim humanitarnim projektima?

- Dajući sebe i svoje dragocjeno vrijeme na usluzi onima u potrebi, važno je činiti dobro "sitnim" djelima u svom okruženju i naglasiti vrijednost u promoviranju pozitivnih međuljudskih odnosa. Članica sam Lions kluba Mursa i bavim se humanitarnima radom. Posljednja je naša akcija Budućnost se piše kada dijete diše - Noa za male borce i prikupljena su uz pomoć dobrih ljudi financijska sredstava za kupnju NO-A uređaja za doziranje dušikovog monoksida nužnog najmlađim pacijentima Klinike za pedijatriju u Osijeku. Bez svijesti o nužnosti pomaganja život bi bio tužniji u raskoraku dvaju svjetova, svijeta bogatih i siromašnih, zdravih i bolesnih, moćnih i obespravljenih. Mi, mursice, duhovno bogatstvo dobivamo i dajemo ljudima dobra srca. Stvaramo ono što je nekome u potrebi unijelo vjeru u ljudsku dobrotu i nadu u bolje sutra. Vodim se motom "Ljubav i znanje dijeljenjem se množe".

Možete li nam preporučiti nekoliko naslova koje ste pronašli na policama GISKO-a?

- GISKO uistinu ima bogat knjižni fond. Moja su preporuka futuristički roman Svjedočanstva kao nastavak uspješnice Sluškinjina priča, zatim Gala – Dali, Nešto crveno pokraj ceste, roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi odnosa, roman Rastapanje o šokantnoj kronici odrastanja, a svakako i Posveta Kataloniji, memoari Georgea Orwella, kao i njegovi najpoznatiji romani Životinjska farma i 1984. Upravo čitam Walden ili život u šumi, o životu u skladu s prirodom i porukom kako želimo stvari koje zapravo ne trebamo.