Milica Lukić: Nagrađena sam poslom koji volim i u kojem istinski uživam
Datum objave: 9. siječnja, 2021.
Prof. dr. sc. Milica Lukić na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku od 2018. i prodekanica za razvoj i poslovanje. U
nadahnjujućoj suradničkoj atmosferi radi na pozitivnim promjenama u toj
ustanovi. Na fakultetu su tako obnovljene mnoge učionice, zajedničke prostorije,
knjižnica je dobila zasebnu zgradu... Fakultet je osuvremenio vlastitu ulogu, a
njegova je vidljivost povećana. Estet u duši i djelu, stručnjakinja za
staroslavenski jezik i kulturnu baštinu, dobitnica Državne nagrade za znanost,
poznavateljica knjiga, filmova, dobrih vina, srednjovjekovne i barokne
gastronomije... govori nam o izazovima i planovima u upravo pristigloj 2021.
godini.
SLOVO
ISKONA
Na Filozofskom fakultetu predajete niz kolegija vezanih uz
staroslavenski jezik i slavenska pisma. Koliko su ti kolegiji važni za
razumijevanje početaka nacionalne baštine?
- Studijski program
hrvatskoga jezika te je kolegije uvrstio u obvezne na prvoj godini studija. Bez
njih je nemoguće postići razumijevanje hrvatske kulturne baštine, kao ni kulture
ostalih slavenskih naroda. Pri tome se jezik nameće kao izvor za razumijevanje
kulture. Staroslavenski je jezik zajednički kulturni iskon svih Slavena, jezik
je to koji je gotovo svim slavenskim narodima služio kao književni bar u nekom
razdoblju njihove povijesti. Podsjećam da je to slovo iskona upisano u Bašćansku
ploču, čime je ona označena simboličnim početkom hrvatske književne, pismovne i
kulturne povijesti.
Osobno mi je zanimljiv vaš kolegij
Srednjovjekovni simboli i njihova značenja. Neke srednjovjekovne simbole danas
razumijemo s lakoćom, neke, pak, i ne. O kojim je simbolima riječ? Što nam danas
kazuju ti isti simboli?
- Taj je interdisciplinarni, ali
inicijalno filološki/gramatološki kolegij potpuno posvećen simboličkom tumačenju
glagoljice kao srednjovjekovnoga pisma u koje je utkana kršćanska simbolika. Ta
se simbolika iščitava iz triju komunikacijskih razina svakoga slova - njegova
oblika, njegova brojevnog koda i njegova (leksičkog) imena. Lako je zamijetiti
da prvo slovo (oble) glagoljice az (?) ima oblik križa, temeljnoga kršćanskog
simbola i simbola druge božanske osobe - Isusa Krista. Križ je uočljiv i u
ostalim slovima, ali jednako tako i krug/kružnica te trokut. Krug/kružnicu
možemo protumačiti kao simbol božanskoga jedinstva i savršenstva, prve božanske
osobe - Boga Oca, a trokut kao simbol Svetoga Trojstva, ali i treće božanske
osobe - Duha Svetoga. Glagoljica je dakle matrica od koje se polazi u tumačenju
simbologije srednjega vijeka udruživanjem filologije s filozofijom, teologijom,
historiografijom, matematikom, znanosti o umjetnosti i drugim disciplinama.
Simbolika glagoljice posreduje priču o kršćanstvu na način koji studenti lako
upijaju te je za zaključiti kako je dragocjena suvremenim osobama unatoč
činjenici da je stvarana za potrebe opismenjavanja i pokrštavanja na
srednjovjekovnom, slavenskom (velikomoravskom)
prostoru.
Predajete i na Fakultetu za crnogorski jezik i
književnost u Cetinju, Crna Gora. Koliki vam problem u provedbi nastave stvara
pandemija, na oba fakulteta? Je li narušen standard svladavanja
gradiva?
- Do prošloga sam ožujka punih šest godina svaki mjesec
putovala u Crnu Goru na predavanja. Od tada crnogorske studente, kao i mnoge
osječke, znam samo kao ime koje ne mogu povezati s licem, osobom, energijom koju
nose, a to jako nedostaje mojoj definiciji nastavničkoga poziva. Vjerujem da sam
jedna od mnogih koji živu nastavu drže nezamjenjivom, ali unatoč tome uočavam
kako i održavanje nastave na daljinu može biti vrlo uspješno i kvalitetno i za
nastavnike i za studente. Svakako skraćuje kilometre. Svježe studentske ankete
pokazuju da je prošlogodišnje “pandemijsko studiranje” visoko ocijenjeno, a to
onda znači da su se svi sudionici nastavnoga procesa uspjeli prilagoditi novim
okolnostima te da su studenti primili neke druge kvalitetne sadržaje koji
izostaju u kontaktnoj nastavi.
ZAOKUPLJENA
GLAGOLJICOM
Autorica ste nekoliko nagrađenih znanstvenih knjiga, objavili ste
više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Koje teme obrađujete, kako je
biti nagrađivana autorica?
- Paleokroatističke i
paleoslavističke teme moje su prvo polje djelovanja, osobito 19-stoljetna
Cyrillomethodiana i filozofsko-simboličko tumačenje glagoljskoga pisma. Osim
njima bavim se i pitanjima jezika i kultura u doticajima, slavonskim dijalektom,
ali i kulturološkim temama općenito. U posljednjih sam se nekoliko godina gotovo
potpuno posvetila glagoljici kao interdisciplinarnom fenomenu, o čemu svjedoči i
moja najnovija knjiga Nova vita glagolitici (2019) u suautorstvu s mojom
asistenticom dr. sc. Verom Blažević Krezić. Tri komunikacijske razine glagoljice
plodno su tlo za promišljanje o tom pismu. Kada se, primjerice, iz perspektive
broja krene prema ostalim komunikacijskim kodovima, dolazi se do zaključka kako
je riječ o pismu koje je u pravom misionarskom duhu bilo sposobno zagrliti novi
kulturni prostor (slavenski), poštujući njegovu tradiciju (praindoeuropsku i
praslavensku) i ne potirući ju, nego gradeći na njoj i puneći je duhom
kršćanstva odnjegovanim na grčkoj filozofskoj misli. Na proučavanje glagoljičnih
pismena iz perspektive broja ponukala me Pitagorina misao da poznavati brojeve
znači poznavati tajne svemira te vrlo slično formulirana misao Nikole Tesle o
veličanstvenosti brojeva 3, 6 i 9 koje on naziva “ključevima univerzuma”. Upravo
se navedeni brojevi u različitim kombinacijama vežu uz glagoljična pismena i
pismovni sustav u cjelini koji, usustavljen prema akrofonetskom načelu, odašilje
jedinstvenu poruku o vrijednosti i važnosti pismenosti koja je jednako aktualna
u svakom vremenu: Ja koji poznajem slova kažem da je dobro živjeti na zemlji...,
drugim riječima da biti pismen znači biti svoj! Bjelodano je i iz ovih nekoliko
informacija da glagoljica nije samo historijska činjenica, ona je živa i
progovara u svojim različitim dimenzijama i suvremenom čovjeku. Može mu
poslužiti kao sredstvo spoznaje, poniranja u samoga sebe, spoznavanja osobnoga,
a ne samo kulturnoga identiteta. Ta unutarnja, duhovna dimenzija drži me trajno
znanstveno zaokupljenu tim pismom. A i konačno sam se proučavajući ga
sprijateljila s matematikom!
Kada je riječ o nagradama, moja je najveća
nagrada ona koju dobivam u samom procesu stvaranja, kao Huizingin homo ludens.
Nagrađena sam poslom koji volim i u kojemu istinski uživam, a “vanjske” nagrade
pokazuju smjer u kojemu treba ustrajati te ih u tom smislu primam i kao određenu
obvezu.
Posebno ste posvećeni popularizaciji znanosti i
povezivanju filologije s ostalim znanstvenim disciplinama te kreativnim i
umjetničkim praksama. Što slijedi?
- Državnom nagradom za
znanost 2018. godine odlikovana sam s mojom asistenticom V. Blažević Krezić
upravo za desetljeće posvećenosti popularizaciji baštinske kulture -
staroslavenskoga jezika, hrvatskoga glagoljaštva, napose glagoljičnoga pisma.
Među tim se projektima posebno ističu Glagoljaška večer(a) i Glagopedija -
virtualna glagoljska enciklopedija, ali i neklasični performans o glagoljici Sto
minuta S/slave - Glagoljica rediviva, strip Slavjanski dioskuri o hrvatskoj
Cyrillomethodiani, mini film na temu romana Az Jasne Horvat, kao i drugi srodni
projekti. U glagoljaškom duhu slijedi nastavak rada na projektu Glagoljaška
večer(a), sada u suradnji s Kreativnom riznicom i Andizetom - jer tisuću godina
glagoljaške kulture na hrvatskom je prostoru neiscrpan izvor tema, nastavlja se
i rad na Glagopediji, tj. njezinu prilagođavanju za iPad te iPhon, prevođenju na
engleski jezik, ali i na oblikovanju njezine knjigovne inačice. U planu je i
oživljavanje oratorija o Sv. braći te istraživanja, pisanja, objavljivanja i
snimanja na temu glagoljice.