Martina Mikrut Nađsombat, docentica na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Osijeku, na kojemu u okviru Katedre za metodološke i informacijske znanosti predaje predmete iz područja metodologije društvenih istraživanja, statistike, komunikacije, menadžmenta i kriznog menadžmenta, otkriva nam tajne "zanata", literaturu koju u stručnom radu konzultira, probleme s kojima se susreće te viziju Osijeka i Slavonije kao regije koja može ponuditi više.

Koliku ulogu ima razumijevanje informacija u procesu odlučivanja i upravljanja poduzećem te koliko su, prema vašem iskustvu, naši lokalni gospodarstvenici i poduzetnici svjesni navedenog?

- Podataka danas na raspolaganju ima više nego ikada prije. Sve se mjeri, posebno u digitalnom okruženju. Ali u tom silnom mjerenju čini se kako smo izgubili razumijevanje i kontekst, a to su ključne dimenzije za pretvaranje podataka u informacije, a informacija potom u znanje. Prava mjera pravih informacija u pravom trenutku može biti presudna za donošenje - prave poslovne odluke. Lokalni gospodarstvenici i poduzetnici snažno su usmjereni na informacije, ali primarno na izvore koji su neformalni, manje strukturirani i više kvalitativnog karaktera. Što je i očekivano, posebice za one koji nisu nacionalno prisutni, jer je tržište dovoljno homogeno da ga "osjetiš". Uvijek postoji zamka zaključivanja na bazi dojma ciljne skupine ljudi koji vas okružuju. Nacionalne i multinacionalne kompanije, s druge strane, imaju izdvojene ozbiljne budžete za različita istraživanja, analize, baze podataka.

Svjedočimo brojnim promjenama poslovnih modela vodećih tvrtki i brandova, što zbog novih tehnologija i metoda poslovanja, što zbog COVID krize. Koliko je za sam proizvod ili uslugu važna kontinuirana komunikacija s potrošačima i kako zadržati postavljene standarde?

- Nove tehnologije rapidno i dnevno mijenjaju i brzinu i kvalitetu informiranja. To je tema koja okupira i znanost i struku i biznis. COVID kriza dodatno je ubrzala promjenu. Tema koja je česta u marketinškim krugovima tiče se komunikacije preko oglašavanja. Koliko god trenutačna situacija bila teška u svim aspektima, krizna vremena najbolje osvješćuju da je odnos s potrošačima i njihovo povjerenje najvrjednija imovina koju neka tvrtka ima. A gradi se upravo komunikacijom. Naravno, komunikacija u ovakvim vremenima mora biti promišljena i odmjerena. Prestanak komunikacije, odnosno izostanak poruke, bio bi najgora poruka potrošačima.

Savjetnica ste Nove TV za područje strateških i operativnih istraživanja. Imate li dojam da mediji teže senzacionalističkom pristupu izvještavanja? Prate li mediji sociološki obrazac ponašanja gledatelja ili gledatelje "odgajaju" mediji?

- Iskustvo Nove TV iznimno mi je vrijedno iskustvo u karijeri, jer tko (pre)živi u medijskoj industriji, koja je kompleksna, brza i počiva na povratnoj informaciji, može se lako prebaciti u svaku "sporiju" industriju. Kada govorimo o televizijskom informativnom segmentu, izrazito je teško zadovoljiti sve potrebne aspekte uspješnog informativnog programa. Važno je napraviti distinkciju javne i komercijalnih televizija, jer javna televizija ima komfor, ali i obvezu ne voditi se rezultatima gledanosti, i samim tim odgajati gledatelje. Komercijalna, s druge strane, od gledanosti živi i lakše može ući u zamku davati ljudima ono što žele gledati. U svijetu "zabavnog" programa to je očekivano i jednostavno, i doista se na sustavan i ozbiljan način prate potrebe, želje i zadovoljstvo gledatelja. U informativnom kriteriji su drukčiji: kontinuirano se prati vjerodostojnost, kredibilnost, povjerenje. Navedeno se gradi kroz ljude, ton i stil komunikacije, pristup. Iako je stara vijest da loše priče privlače više interesa od onih dobrih, NovaTV uz kredibilnost informativnog programa kontinuirano gradi i potrebu za dobrim pričama, dajući prime time posebnim projektima poput Bolja Hrvatska ili Startaj Hrvatska. Svaki se medijski brand bori sa svakodnevnim izazovima na svoj način.

Protok provjerenih informacija važniji je nego ikad dosad, a u vrijeme ‘‘izolacije‘‘ mediji preuzimaju još važniju ulogu nego u ‘‘normalnim‘‘ vremenima. Jesu li dorasli izazovima koji su stavljeni pred njih?

- Svaki medij ima svoju ulogu u tom procesu, i stoga su multimedijalni medijski brendovi sve važniji kako bi zatvarali krugove. Portali (i društvene mreže kao najveći generator čitanosti portala) postaju prvi izvor informacija. Ali često doživljeni kao površni i neprovjereni. Kada se vijest potvrdi na televiziji, bilo na pressici ili u nekom od središnjih dnevnika, tek tada postaje istinita. A tisak je najbolji follow up. Kada su u pitanju neki važni događaji, medijske se kuće udružuju kako bi kvalitetno pokrile sve aspekte. Najbolji su primjer izbori: sve televizijske kuće zajedno investiraju u izlazne ankete i dijele istu informaciju kako bi smanjile komunikacijski šum, a svaka televizija dodatno odlučuje hoće li s nekim tiskanim medijima raditi postanalize. Vezano uz COVID, medijska je industrija jako izložena - to je timski posao, i velikim dijelom terenski. Veliki je izazov danas kreirati sadržaj, bilo da se radi o javljanju u Dnevnik ili snimanju nove epizode serije.

Kreativka ste u duši i, sa svojim timom, prepoznata organizatorica vrhunskih događaja. Jeste li organizacijom lanjskog Adventa u Osijeku uspjeli pomiriti i zadovoljiti očekivanja naših sugrađana? Postoje li planovi za ovogodišnji?

- Eventi su mi najdraži hobi, od prvih tematskih PlanB partija, Novih godina, rođendana, vjenčanja… a danas već ozbiljnih rođendana djece prijatelja kojima smo radili vjenčanja. Godine rada izrodile su snažan tim, iz svega su nastale i ozbiljne agencije. Meni najvažnija je agencija SmArt, koja okuplja prekrasne mlade ljude, a bavi se strateškim marketingom i sve što radi tretira kao - umjetnost. Od javno prepoznatljivih projekata tu su, osim niza Advenata, ovogodišnji Pannonian, prošlogodišnji HeadOnEast, Feelgood Festivali, veliki projekti NK Osijeka (proslava rođendana u HNK-u, prezentacija novog stadiona Pampas…). Ali, Advent je uvijek veliki izazov. Vezano uz prošlogodišnji Advent, zadali smo si u zadatak da pokušamo neutralizirati svaku negativnu reakciju i pokažemo zajedništvo i jedinstvo Osijeka. Ovaj je Advent posebno izazovan zbog situacije, ali pouzdano znam da ekipa u Turističkoj zajednici i Gradu aktivno i ozbiljno traži rješenje i čini mi se da su ga - pronašli...

Vaši brojni poslovni i privatni interesi podrazumijevaju puno učenja i čitanja? Pronalazite li vrijeme za knjigu za dušu, uz koje se naslove i žanrove najradije opuštate?

- Da, industrija marketinga i brendiga jako je brza i teško je pratiti sve nove naslove, ali to mi je obveza, iako, moram priznati, i užitak. Teško pronalazim granicu između toga što je poslovna literatura, što opuštanje. Tome pridonosi i jedan kolegij na faksu koji smo iz ekonomskog predmeta pretvorili u pravi “book club” gdje na početku predavanja svatko izabere jedan od ponuđenih naslova, na neki način vezan uz ekonomiju (mahom biografije i autobiografije uspješnih ljudi iz različitih područja biznisa). To bude prilika da očima studenata čitam i više nego što stignem. Trenutačno čitam knjigu Misliti brzo i sporo, autora koji fascinira jer izvrsno spaja ekonomiju i psihologiju, nobelovca Daniela Kahnemana. Propituje dva sustava koja pokreću naše mišljenje i način na koji donosimo odluke. Prvi je brz, intuitivan i emotivan, a drugi sporiji, savjetodavniji, racionalniji, logičniji. Kako i sama tražim pravu mjeru intuicije i analitičnosti, čitajući mijenjam način na koji mislim o mišljenju.