Najbolje naočale za upravljanje dronovima na svijetu, kažu, dolaze iz Osijeka. VR naočale osobi koja upravlja dronom omogućuju da svijet gleda iz perspektive drona, da vidi upravo ono što vidi i sam dron u zraku. O tehnologiji koja dolazi i koja će u bliskoj budućnosti biti ukomponirana u brojne segmente naših života razgovaramo sa suosnivačem i izvršnim direktorom hrvatske tehnološke tvrtke Orqa, u misiji evoluiranja tehnologije first person view naočala, Srđanom Kovačevićem.

Recite nam više o samim naočalama i zašto su one, prema mišljenju mnogih, najbolje na svijetu? Kako funkcioniraju i gdje se trenutno primjenjuju?

- Videonaočale Orqa FPV.One su, kako im i ime kaže, bile naš prvi proizvod. Ideja je bila da, nakon godina stagnacije, uvedemo neke inovacije na FPV tržište. Kada smo ih dizajnirali, uveli smo niz karakteristika koje do tada nisu bile prisutne na tržištu, kao što su HD mikrodispleji, WiFi povezivost i arhitektura hardvera koja omogućuje uvođenje novih funkcionalnosti kroz softversku nadogradnju. Jedna od najmoćnijih karakteristika zapravo je ta softverska nadogradivost. Usudio bih se reći da su one prve naočale koje smo isporučili s inicijalnom verzijom softvera i te iste naočale s ovom posljednjom verzijom softvera dva potpuno različita proizvoda - iako se radi o identičnom hardveru. Konkurencija je u međuvremenu reagirala i na tržište izbacila proizvod iste kategorije, s identičnim displejima, no povezivost i softverska nadogradivost su karakteristike koje još uvijek nudimo samo mi.

Dronovi su, prema najavama vodećih tehnoloških i gospodarskih stručnjaka, industrija koja uvelike može olakšati, unaprijediti i stvoriti brojne poslove. Koje je vaše mišljenje o tome, koliko je navedeno izgledno?

- Dronovi, odnosno bespilotne letjelice (ili u širem smislu vozila - bilo plovila, bilo zemaljska vozila), zaista su jedna potpuno nova dimenzija mobilnosti. Tehnologija bespilotnih sustava otvara brojne mogućnosti u području transporta, logistike, javne sigurnosti, poljoprivrede, održavanja, raznih inspekcijskih operacija u energetici, građevini, industriji… Danas se bespilotne letjelice u Hrvatskoj koriste za razne inspekcijske primjene u građevini, energetici i geodeziji, a svjedočimo i sve brojnijim primjenama u poljoprivredi. Javna je sigurnost još jedan vrlo bitan segment primjene ove tehnologije. Recimo, dronovi su u Hrvatskoj danas gotovo neizostavna oprema prilikom potraga za nestalima.

Tvrtku Orqa čini inženjerski tim sa stručnim znanjima u području elektronike, optike i strojarstva. Osim razvoja spomenutih naočala, na čemu još radite?

- Općenito govoreći, razvijamo tehnologije i proizvode vezane uz prijenos videosignala uz minimalno kašnjenje (latenciju). Zvuči kao uska niša (donekle uistinu i jest), ali radi se o fundamentalnoj tehnologiji koja je još u razvoju i koja ima potencijal otključati brojne druge tehnologije i primjene koje su nam danas možda teško zamislive. Set tehničkih problema i izazova kojima se bavimo zahtijeva vrlo širok spektar inženjerskih kompetencija, pa je stoga naš tim zaista prilično eklektičan. Trenutno nas je nešto manje od 40 i uz razvojni tim inženjera imamo i vrlo sposoban proizvodni tim koji se izvještio u izradi prilično složenih elektroničkih i optičkih sustava. Vrlo sam ponosan na činjenicu što smo sva znanja i vještine samostalno usvojili i kroz cijeli posao prvo razvoja, a kasnije i proizvodnje sve zapravo sami naučili, i to na najteži mogući način. Vjerujem da je ta naša kultura kontinuiranog učenja jednako vrijedna kao i sva znanja koja smo stekli po putu.

Posljednjih je godina Grad Osijek ostvario značajne pomake prema olakšavanju poslovanja i razvoja tvrtki u IT sektoru. Koje je vaše viđenje toga, što se još može učiniti i hoće li IT sektor zamijeniti nekadašnju industriju te postati novi generator radnih mjesta i razvoja?

- Mislim da je pogrešno razmišljati o IT-u kao nečemu što će zamijeniti tradicionalne oblike ekonomske aktivnosti ovog kraja poput industrije ili poljoprivrede. IT je iznimno snažan multiplikator, koji može značajno uvećati stvaranje dodane vrijednosti u tradicionalnijim granama gospodarstva. Dosta je napravljeno, ali puno toga se još može učiniti. Poduzetnička infrastruktura, poput Poduzetničkog inkubatora BIOS i nove IT zone u Gackoj ulici, nužan je, ali ne i dovoljan uvjet za razvoj IT industrije. Ono što se često zanemaruje i na čemu se mora raditi sve su one indirektne aktivnosti javne uprave koje jedan grad čine ugodnim za život mladoj obitelji. IT industriju u velikoj mjeri čine mladi i obrazovani ljudi kojima se prilike za život i rad pružaju u cijeloj Europi. Ako želimo zadržati i privući ljude da ovdje žive i rade, Osijek mora biti konkurentan kao sredina za život mladoj obitelji. To znači povoljno i kvalitetno stanovanje, kvalitetna zdravstvena zaštita, viši standard javne čistoće, raspoloživost ugodnih i čistih javnih prostora, još više zelenila i zelenih površina, bogat kulturni život… To je sve u ingerenciji lokalne samouprave, i Grad tu može puno učiniti. Ono gdje Grad ne može puno učiniti je prometna povezanost. U smislu željezničkog i zračnog prometa Osijek je praktički izoliran. Željeznička veza sa Zagrebom nam je gora nego u 70-im godinama prošlog stoljeća, a za grad s dvije odlično opremljene zračne luke imamo žalosno lošu zračnu povezanost. Tuzla, uz znatno lošije objektivne okolnosti, ima neusporedivo bolje zračne veze s Europom.

Završili ste i magistarski studij financijske matematike na sveučilištu u Oxfordu, radili u financijskom sektoru, certificirani ste upravitelj mirovinskog fonda i certificirani savjetnik za ulaganja. Recite nam više o tom putu, važnosti cjeloživotnog učenja, literaturi koju danas koristite?

- Tehnologija me je zanimala cijeli život, uz računala sam uistinu od malih nogu. Financije su me zainteresirale pred kraj diplomskog studija strojarstva, i tu sam imao sreće dobiti priliku, unatoč ne baš tipičnom akademskom putu, za karijeru u financijskom sektoru. Oxford mi je dugo vremena bio nedostižna želja, prvenstveno iz financijskog aspekta. I tu sam imao sreće što sam u ključnom trenutku za nadređene imao fantastične ljude koji su imali dovoljno razumijevanja i povjerenja da me podrže u toj želji. Dodatno sam sreće imao što sam tu svoju želju izrazio netom prije globalne financijske krize.

Volim učiti i cijeli život nešto učim. Nakon studija strojarstva počeo sam raditi u financijskom sektoru o kojemu gotovo ništa nisam znao i uživao sam učeći od nule. Kada sam upisao financijsku matematiku na Oxfordu, o matematici sam znao tek onoliko koliko je potrebno da se na strojarstvu provučeš s dvojkom, u najboljem slučaju trojkom, dakle sve sam morao od početka učiti. Potom sam se, nakon desetak godina rada u financijskom sektoru, vratio inženjerskim korijenima i kao inženjer strojarstva bez dana inženjerskog iskustva u realnom sektoru osnovao tehnološku tvrtku. I opet sam morao sve učiti ispočetka. Mislim da zbog toga uživam u svemu što radim.

Ponosni ste tata male djevojčice. Što osim slikovnica čitate u slobodno vrijeme, koje biste naslove našim čitateljima preporučili? I za kraj, pronalazite li možda inspiraciju za stvarne poslovne pothvate u fiktivnim djelima lijepe književnosti?

- Nažalost, danas imam puno manje vremena za čitanje nego davno prije kada sam zaista mnogo čitao. Zapravo, čitam ja i danas, ali to su uglavnom stručni članci i slično, a ne ono pravo čitanje, kada ti zanimljiva knjiga ne da zaspati do zore. Ljubitelj sam znanstvene fantastike. Trenutno čitam Excession, peti dio kultne Culture serije škotskog pisca Iana M. Banksa. Čitateljima bih preporučio Foundation seriju legendarnog Isaaca Asimova.