Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, prof. dr. sc. Vlado Guberac, prošlogodišnji je dobitnik Zlatne plakete "Grb Grada Osijeka". Prigodom preuzimanja nagrade istaknuo je kako je ona potvrda dugogodišnjeg timskog rada, bez kojeg čovjek kao socijalno biće malo toga može postići u životu. Danas, nekoliko mjeseci nakon te izjave, svjedočimo potrebi za timskim radom kao nikada do sada. Dok smo "u gostima", otkriva nam hoće li trenutna epidemiološka situacija utjecati na akademsku godinu, očekuje li velike gospodarske posljedice prouzročene pandemijom, ali i koje naslove preporučuje pročitati dok ostajemo doma.

Nastava se na Sveučilištu, u skladu s preporukama Stožera, održava preko platformi za učenje na daljinu. Može li produženje epidemiološke situacije utjecati na akademsku godinu i njezinu kvalitetu? Imate li umirujuću poruku za studente i nastavno osoblje?

Vjerujemo da će akademska godina završiti na vrijeme, bez većeg gubitka u kvaliteti izvođenja nastave i učenja na daljinu. Nastava na daljinu na sastavnicama Sveučilišta odvija se sukladno s Uputom o postupanju rektora Sveučilišta od 13. ožujka 2020. Također, u stalnom smo kontaktu s prodekanima za nastavu i studentima. Gradivo iz gotovo svih kolegija studijskih programa podignuto je na LMS platforme (Merlin, Loomen...), a dio je predavanja dostupan u snimljenom (audio/video) obliku te se nastava često izvodi i online u realnom vremenu. Svi smo svjesni izvanrednih okolnosti u kojima se ovih dana nalazimo, ali smo uvjereni da smo na dobrom putu i studenti mogu biti mirni. Profesori će se prilagoditi novonastaloj situaciji i vjerujemo da će se provjera znanja, kako parcijalna tako i ona završna, odnosno ispiti, obaviti na vrijeme. Naravno da ćemo uvažavati činjenice i uvjete u kojima studenti pripremaju ispite i da će profesori uložiti dodatni trud da akademsku godinu, zajedno sa studentima, privedemo kraju na obostrano zadovoljstvo.

Hrvatska se niz godina previše oslanjala na turizam kao primarnu gospodarsku granu. Prema vašoj procjeni, u kojoj će mjeri koronavirus utjecati na hrvatsko gospodarstvo? Može li znatnije okretanje poljoprivredi biti spas za građane Hrvatske i svojevrsno rješenje najavljene gospodarske krize?

- Ova pandemija i mjere koje su se morale poduzeti s ciljem njezina suzbijanja sigurno će jako negativno utjecati na gospodarstvo i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, kao i u drugim zemljama u svijetu. Kao članovi akademske zajednice potpuno podržavamo mjere Vlade RH, koja, u mjesecima i godinama koji su pred nama, želi razvijati strateške grane hrvatskog gospodarstva, uz ostale i poljoprivredu, te znanost kao takvu u cjelini. U poljoprivredi imamo bogate prirodne resurse i s pravom nas zovu žitnicom Hrvatske, ali imamo i ljudske potencijale i visokoobrazovani kadar koji je sposoban nositi se s novim izazovima u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji. Hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane može i mora biti samodostatna, ali također mora osigurati dovoljno kvalitetne i tržišno konkurentne hrane za našu turističku sezonu i goste iz inozemstva. Konačno je vrijeme da zaživi "zeleno-plava transverzala", koja će zbližiti bogatstva istočne Hrvatske s hotelijerskim kapacitetima Jadrana, te da se konačno smanji uvoz hrane sumnjive kvalitete, a prepozna bogatstvo koje imamo u vlastitoj zemlji.

Očekujete li dodatan odljev mladog i visokoobrazovanog kadra u razvijenije zemlje Europske unije zbog posljedica pandemije koronavirusa? Ima li Sveučilište rješenje kako zadržati ljude?

- Ne očekujem dodatni odljev mladih, visokoobrazovanih ljudi. Možemo se uvjeriti da u ovoj nesretnoj pandemiji nije bajno ni u zemljama zapadne demokracije, koje su nam često idol. Dapače, svjedoci smo da se kao nacija znamo bolje nositi u kriznim situacijama od većine spomenutih. Mi smo narod koji zna i hoće raditi, samo je potrebno malo poticajnih mjera, onih socioekonomskih, i onda znamo pokazati koliko umijemo i koliko vrijedimo. Na Sveučilištu osnivamo nove studije, nove fakultete. Nedavno smo dobili dopusnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja za studij medicine na njemačkom jeziku, na našem Medicinskom fakultetu, koji je utemeljen za potrebe studenata iz EU-a, prije svega iz zemalja njemačkog govornog područja. U postupku je osnivanje Kineziološkoga fakulteta, koji će biti u sastavu našega sveučilišta, te smo u postupku osnivanja studija farmacije, studija povijesti umjetnosti, studija socijalnog rada na diplomskoj razini, studija šumarstva i zaštite okoliša, a možda i još nekih. Nastojimo bolje povezati visoko obrazovanje s potrebama tržišta rada. Pri tome je iznimno važno uključiti predstavnike gospodarstva i zajednice u analizu, poboljšanja i izradu novih kurikuluma kako bi oni mogli dati potrebna znanja i vještine studentima, te im omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada. Izuzetno je važno tijekom studiranja omogućiti studentima što više stručne prakse, više kontakata s gospodarstvenicima kao potencijalnim poslodavcima. Poslodavac može tijekom studija kroz studentsku praksu, stručni ili umjetnički rad, stvoriti svoje mišljenje o svakom studentu, vrednovati ga ili stipendirati, te na taj način vezati uz pravni subjekt nakon što student diplomira.

Sveučilište mora imati "misijsku" ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom smislu nego i u socijalnom i demografskom. Sveučilište u Osijeku ima studije za gotovo sve akademske profile, za nove generacije studenta na razini fakulteta, odjela i Akademije. Osijek je već 45 godina sveučilišni grad, što stvara osjećaj sigurnosti i optimizma. Nove generacije studenta ne moraju stanovati u dalekim gradovima, studirati na udaljenim sveučilištima, nego to mogu u svome gradu. Taj osjećaj sigurnosti zalog je budućnosti, uz jačanje gospodarstva i povezivanje Sveučilišta s gospodarstvom. Sveučilište mora uložiti maksimalne napore i zadržati akademski obrazovne mlade ljude u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj, kontaktima tijekom studija s potencijalnim poslodavcima, prijavljivanjem start-up projekata kod tih poslodavaca, kako iz znanstvenog i stručnog tako i iz umjetničkog područja, te kroz edukaciju na Sveučilištu u obliku razvoja karijera. I na kraju, novim studijskim programima i novim fakultetima trebamo zadržati mlade ljude na istoku Hrvatske, gdje će zasnovati obitelj.

Zagovarate cjeloživotno obrazovanje. Možete li čitateljima preporučiti nekoliko popularnoznanstvenih naslova koje svakako za života trebaju pročitati?

- Mislim da je jako teško preporučiti što bi svakako trebali pročitati jer imamo različite interese, zanimanja, želje... I kod ove literature meni je bliža opet ona vezana uz područje u kojem radim i istražujem, primjerice, "Jezik gena" Stevena Jonesa i "Sebični gen" Richarda Dawkinsa.

Što čitate u slobodno vrijeme, imate li određeni žanr uz koji se opuštate, omiljenu knjigu koja je na vas ostavila snažan dojam?

- Nažalost, imam malo slobodnog vremena, ali kada ga nađem, volim pročitati dobar triler - recimo, Joa Nesboa ili Camillu Läckberg, a drag mi je i Mario Puzo - "Sicilijanac" i "Obitelj".

Kupujete li knjige za poklon bližnjima? Ima li takav poklon za vas veću emocionalnu vrijednost?

- Kupujem. Dio mojih bližnjih voli određene žanrove i nastojim im pronaći one naslove koje još nisu pročitali. Pogotovo volim kupiti djeci knjige primjerene dobi. Mislim da je to važno kako bi odmalena stjecala naviku čitanja i razvijala ljubav prema knjizi.