Datum objave: 24. travnja, 2023.
Proteklih se nekoliko dana u Osijeku u dvjema kulturnim ustanovama odvijao
program izravno povezan uz slavnu i iznimno bogatu osječku obitelj Hengl. Riječ
je o Muzeju Slavonije u kojemu je u četvrtak svečano otvorena gostujuća izložba
zagrebačkog, potresom iznimno teško oštećenog, Muzeja za umjetnost i obrt MUO u
Slavoniji/Slavonija u MUO te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, u kojoj
se odvijala manifestacija Noć knjige.

Poveznica
ovih događaja je obitelj Hengl. Naime, dok se Noć knjige tradicionalno održavala
u sjedištu ove kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove, knjižnice, u kući
Hengl, koju je Matilda Gillming Hengl dobila od svojih roditelja kao vjenčani
dar, u Muzeju Slavonije, jednom od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja,
izložen je izbor odjeće i modnog pribora ove slavne Osječanke koji se čuva u
Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Matilda Gillming Hengl svojim je
osebujnim, za osječke prilike ekscentričnim, životnim i modnim stilom u Osijek
kontinuirano, i promptno, unosila snažan utjecaj najnovijih europskih trendova.
Spomenuta su nam dva kulturna događaja na tren ponovno osvijestila
izniman značaj ove obitelji za svekoliki napredak grada Osijeka. Gospođa Hengl,
koja je na svojim brojnim putovanjima po mondenim europskim destinacijama
upotpunjavala svoju garderobu i obiteljsku knjižnicu, u Osijek je ushićeno
donosila i duh novoga vremena. Zasigurno se i pod njezinim utjecajem i
zagovaranjem njezin suprug dr. Vjekoslav Hengl, osječki gradonačelnik od 1920.
do 1934. godine, lakše odlučivao za brojna poboljšanja gradskoga života koja je
proveo za vrijeme svoga četrnaestogodišnjeg gradonačelničkog upravljanja gradom.
Od izgradnje električne centrale, elektrifikacije grada, zamjene konjskog
tramvaja električnim, preko izgradnje domova zdravlja, bolničkih paviljona,
škola, do uspostave Osječkog velesajma koji se svakog proljeća i jeseni od 1925.
do 1933. odvijao u paviljonima koje su projektirali i izveli osječki arhitekti i
graditelji, osobito Vladoje Aksmanović i Ante Slaviček. Nadamo se da će, jednog
lijepog dana kada i Osijek bude dobio suvremenu namjenski projektiranu Gradsku
knjižnicu, u kući Henglovih osvanuti muzej koji će dostojno prezentirati osječku
secesiju i doprinos ove obitelji općem boljitku našega grada, osobito što je
prilikom darovanja kuće namjera vlasnika bila da se u njoj smjesti muzejska
ustanova za koju su darovali inicijalnu kolekciju umjetničkih slika, namještaja
i cijelu obiteljsku knjižnicu koja je imala nekoliko tisuća knjiga. Ne
zaboravimo da su haljine, šeširi, cipele i lepeze Matide Hengl među
najvrjednijim eksponatima Zbirke odjeće i modnog pribora Muzeja za umjetnost i
obrt u Zagrebu.
SECESIJSKI OBLIKOVANA JETKANA STAKLA
Monumentalna samostojeća katna uglovnica sagrađena je 1906., prema projektu
bečkog arhitekta i slobodnog zidara Ernsta von Gotthilfa, koji je rođen u
Temišvaru. Gradnju je izvela osječka graditeljska tvrtka u vlasništvu graditelja
Franza Wybirala, a pregradnju terase u zimski vrt nekoliko je godina kasnije
izveo osječki graditelj Ante Slaviček. U kući se u prizemlju nalazio prostrani
stan te odvjetnički i javnobilježnički ured dr. Vjekoslava Hengla, koji je bio
spojen s glavnim predvorjem kuće iz kojega se zavojitim stubama penjalo na kat
čijom se cijelom površinom protezao reprezentativni stan ove obitelji. Niz
salona, Herrenzimmer i blagovaonica protezali su se prema glavnoj osječkoj
ulici, današnjoj Europskoj aveniji, a spavaće su sobe gledale prema Sakuntalinom
parku. Gospodarske su prostorije bile okrenute prema dvorištu. Posebnu ljepotu i
ugodno ozračje kući Gillming Hengl davala su secesijski oblikovana jetkana
stakla golemog stubišnog prozora, koja su stradala u velikosrpskoj agresiji na
Osijek i Hrvatsku, 18. prosinca 1991. In memoriam mu je, 28. siječnja 1992. R.
17., u novinama Vjesnik Hrvatske elektroprivrede, pod naslovom Samo zamišljena
čarolija, napisao gospodin Marijan Kalea, dipl. ing. Jedno malo razbijeno okno
ovog secesijskog prozora čuva se, rekonstruirano, u Zbirci arhitekture i urbane
opreme Muzeja Slavonije. Zahvaljujući nećaku gospođe Hengl, gospodinu Krsti
Knoblochu, Muzej Slavonije dugi je niz godina primao na dar, ali i otkupljivao
brojne vrlo vrijedne umjetnine i osobne predmete koji su nekoć bili korišteni u
osječkim obiteljima Gillming, Hengl, Janković, Knobloch, Lobe i
drugih.