Kolumne
Grgur Vremeplovac Piše: Grgur Ivanković
Pročelje kuće Lucić krase elegantne slike s motivima ruža
Datum objave: 17. travnja, 2023.

Pri kraju Kolodvorske, današnje Radićeve ulice, na prostoru između kompleksa paromlina Union i osječke Plinare, sagrađene su dvije secesijske katnice. Veća, reprezentativnija i luksuznija katnica sagrađena je po narudžbi gospođe Ilone Lucić. Vlasnica je kuće projektiranje i izgradnju kuće povjerila mladom, netom u Osijek doseljenom, graditelju Anti Slavičeku. Slaviček je tijekom ljeta 1904. osmislio vrlo funkcionalni tlocrtni raspored kojim je kuća dobila četiri, za onodobne prilike, vrlo reprezentativna i funkcionalna stana, te bogato ukrašeno pročelje s dva balkona ograđena kovanim željeznim ogradama.



U cjelini, kuća Lucić ima 17 soba, četiri kupaonice, četiri kuhinje i 18 nusprostorija organiziranih unutar tri četverosobna i jednog peterosobnog stana. U stanove se iz hodnika ulazi u prostrano predsoblje koje je osvijetljeno ostakljenim vratnicama balkona okrenutog dvorištu. Iz predsoblja jedna vrata vode u salon okrenut prema ulici iz kojeg se dalje ulazi u spavaću, također prema ulici orijentiranu, sobu s balkonom. Iz spavaće se sobe ulazi u kupaonicu koja se osvjetljava i ventilira preko svjetlarnika u koji su okrenuti i prozori zahoda i ostave. Najveći stan na katu ima i sobu više, koja je okrenuta prema ulici, a nalazi se iznad samog ulaza u kuću. Iz blagovaonice vrata vode u mali hodnik iz kojega se granaju prostorije gospodarskog trakta stana, zahod, ostava i kuhinja. U kuhinju se osim iz poveznog hodnika s blagovaonicom može ući i preko balkona, kako posluga ne bi ometala obiteljski život ukućana, te je zasebnim stubištem bila povezana s prizemljem kako dostava ogrjeva i namirnica te transport prljavog i čistog rublja, a i odvoz smeća, ne bio utjecali na razinu čistoće stana i komociju ukućana. Grijanje je u sobama bilo osigurano kaljevim pećima, u kupaonici s pomoću bojlera na drva, u sobi za služinčad malom peći te u kuhinji s pomoću zidanog štednjaka s pećnicom i rezervoarom za toplu vodu. Predsoblje, salon, blagovaonica i spavaće sobe bili su obloženi parketima, služinske sobe daščanim podom, a kuhinja, kupaonica, ostava, zahod i prolazni hodnik te terasa keramičkim pločicama. Ovakvom je organizacijom prostora ukućanima bila osigurana maksimalna udobnost i obiteljska intima, a posluzi neometano obavljanje svih vrsta kućanskih poslova neovisno o dobu dana i ritmu života obitelji kod koje su radili.

Pročelje kuće Lucić obiluje secesijski oblikovanom štukodekoracijom, a posebnost joj daju elegantne slike s motivima ruža penjačica, izvedene od keramičkih pločica, koje obavijaju izlaze na balkone prvoga kata. Oslik ruža na keramičkim pločicama najvjerojatnije je nastao u nedalekoj pečuškoj tvornici Zsolnay, s kojom je graditelj Slaviček poslovno surađivao.

JEDAN OD STANARA I ZLATKO BOUREK

U jednom od dvaju stanova na prvom katu kuće Lucić stanovao je u djetinjstvu i mladosti, do odlaska na studij u Zagreb, akademik Zlatko Bourek. Ovaj svestrani hrvatski velikan svih grana likovnih umjetnosti - od slikarstva, crteža, grafike i kiparstva preko karikature, animacije, scenografije, kostimografije, lutkarstva i filma - s majkom se kao malo dijete iz Požege doselio u Osijek. Tu je završio osnovnu školu i Realnu gimnaziju, a kao srednjoškolac često je posjećivao osječki Muzej gdje je, uz blagoslov dr. Josipa Bösendorfera, proučavao stručnu literaturu. U Osijeku je kao dječak Židov uspio preživjeti Drugi svjetski rat, a te su traume ostale trajna inspiracija u svim granama njegova stvaralaštva. Osječka Krunska utvrda, dravski mostovi, čiklovi, štruce kruha, pereci, kuglofi, kupačice neizostavni su elementi gotovo svakog njegova rada. Iz njih iščitavamo vapaj za slobodom, koja se tada nalazila s prijeke strane Drave, te opsesiju hranom do koje se u ratu teško dolazilo, a osobito je bila nedostupna obilježenim sugrađanima. Morbidne figure, lutke i likovi slika su neljudskih karaktera koji su krojili životne sudbine milijunima ljudi usred Europe tijekom Drugog svjetskog rata.