K zlatnom volu: Još se nazire trag natpisa na pročelju kuće u Franjevačkoj
Datum objave: 1. kolovoza, 2022.
U jednoj od dviju najprometnijih tvrđavskih ulica u prošlosti, današnjoj
Franjevačkoj ulici, nalazi se nevelika jednokatna ugrađena kuća poznata pod
nazivom "K zlatnom volu/Zum goldenen Ochsen" čiji se natpis još u tragovima
nazire na pročelju. Ova se kuća u prvoj Zemljišnoj knjizi grada Osijeka iz 18.
stoljeća spominje kao kuća Jakova Neuperta.
Kako stoji u prijevodu dr. Stjepana Sršana: "Kuću je Neupert kupio od
kapetana Klesela za 489 forinti, i to neizgrađenu. Ulična je širina od Blažica
do Tri potkove 5 hvati i 3 stope, dužina u dvorištu do Blažića 8 hvati i 5
stopa, ostrag u dvorištu prema stanu inženjera 5 hvati i 1 stopu i do Tri
potkove u dvorištu 9 hvati i 1 stopu. Zid prema Tri potkove je zajednički objema
kućama." Iz Zemljišne knjige nadalje doznajemo da je 1768. vlasnikom kuće,
ženidbom, postao Ferdinand Plank, koji ju je 1772. prodao Ivanu Jurju Paulyu iz
Popovca. Desetljeće kasnije, 1782. kuću je kupio Ivan Kollhofer, a nakon njega
vlasnik kuće postao je Heinrich Binder, koji je kao vlasnik zabilježen još 1809.
godine. Sredinom 19. stoljeća kao vlasnik kuće upisan je jedan od poznatih
osječkih trgovaca Leopold Blau, koji se kao vlasnik ove kuće vodi i u popisu
kućevlasnika 1874. godine.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kao vlasnici kuće upisani su Josip i Anna
Mrkvička, 1911. kao vlasnica kuće vodi se Ana Mrkvička, dok se susjedna
uglovnica vodi kao vlasništvo Ane i supruga Josipa Mrkvičke. Prema iskazu iz
1911. godine, ova je jednokatnica imala pet soba, jednu kuhinju, dva dućana i
dvije nusprostorije organizirane unutar dva stana, a u kući su boravile tri
osobe. Pročelje kuće proteže se u širini četiri prozorske osi, s četiri prozora
na katu te ulaznim vratima u kuću, dućanskim ulazima i prozorom u prizemlju. Do
danas je jedan od dućanskih ulaza pretvoren u prozor. Iza dvokrilnih drvenih
ulaznih vratnica s ukladama nalazi se hodnik, popločen kamenim pločama i
heksagonalnim keramičkim podnim neglaziranim pločicama, zasveden križnim svodom.
Iz veže se lijevo ulazi u danas jedinstveni dućanski prostor i ravno u predvorje
s izlazom u malo dvorište, pomoćne prostorije i stubište za tavan. Drveno
zavojito stubište ovija se oko okruglog zidanog stupa, a rukohvat čini
jednostavno oblikovana željezna šipka koja prati liniju stubišta. Na katu se iz
prostranog predsoblja ulazi u sobe prema ulici, veliku kupaonicu sa stropnim
osvjetljenjem, veliku sobu prema malom dvorištu i pomoćnom prostorijom te
stubama za tavan. U podrum kuće ulazi se iz dvorišta.
Do danas je u
jednoj od dviju soba na katu očuvana barokno oblikovana stropna štukodekoracija,
a nadamo se da se ispod današnjeg sloja boje krije originalni oslik te
originalne drvene vratnice dućanskog ulaza u prizemlju.
U kući se krajem
19. stoljeća nalazilo Svratište "K zlatnom volu", a u prvoj polovini 20.
stoljeća i istoimeno bludilište.
PORTRETI THERESIJE I LEOPOLDA BLAU
Bračni par Theresia i Leopold Blau poznata je osječka trgovačka obitelj
koja je u svom vlasništvu, tijekom druge polovine 19. stoljeća, imala nekretnine
u Tvrđi te Strossmayerovoj i Pejačevićevoj ulici u Gornjem gradu. Njihove su
kćeri Mathilde Gillming, rođena Blau, mama Mathilde Hengl, rođene Gillming, i
majka osječke Mačkamame Pauline Hermann, rođene Lobe. Muzej Slavonije prije
nekoliko je mjeseci otkupio dva velika portreta Theresie i Leopolda Blau, rad
slikara Giovannia Morettija iz 1871. godine, kada su već bili vlasnici ove
tvrđavske kuće. Portreti se mogu vidjeti izloženi u Muzeju Slavonije u sklopu
rekonstrukcije građanskog ambijenta i izložbe "U redu za ples" na kojoj možete
vidjeti stotinjak plesnih redova najvećim dijelom iz kolekcije gospođe Irme
Govorković i gospođe Mathilde Hengl rođene Gillming čije su restaurirane
haljine, cipele i lepeze također izložene oku javnosti.
Giovanni Moretti značajan je slikar iz Splita koji je u Osijeku djelovao samo
nekoliko godina pri čemu je osim kao profesor na Osječkoj crtačkoj školi
naslikao desetak portreta najznačajnijih osječkih obitelji toga
vremena.