Kuća Mohatschy: Decentni dragulj osječke baštine, zapušten i propao
Datum objave: 31. svibnja, 2022.
Najmanja kuća na glavnom gornjogradskom trgu bila je tijekom 19. stoljeća
najduže u vlasništvu obitelj Mohatschy. Osječanima će zauvijek ostati u sjećanju
kao kuća s najljepšim drvenim historicističkim izlogom iza čijih se divno
rezbarenih okvira i velikih dvostrukih stakala izloga desetljećima nalazio
brijački salon.
Na veliku žalost ovaj decentni dragulj osječke baštine godinama je
bio posve zapušten, a zbog toga je potpuno propao i drveni izlog koji je bio,
možemo slobodno reći, jedan od posljednjih tragova slavne osječke prošlosti.
Naime, krajem 19. stoljeća zavladala je moda povećanja izloga. Stari dućani s
jednostavnim izlozima smještenim u ravnini zida unutar predviđenih otvora
onemogućavali su izlaganje veće količine robe koju su trgovci nudili u svojim
radnjama. Povećanje kupovne moći građana pomno su pratili vješti trgovci koji su
svoje dućane opskrbljivali robom kakva se istodobno nudila u glavnom gradu
Monarhije, Beču. Pri tome su se pojedini trgovci specijalizirali za određene
vrste proizvoda i tako se etablirali u najvećem gradu Kraljevine Slavonije.
Vlasnik kuće početkom 19. stoljeća bio je Ivan Ćivić, a sredinom
stoljeća kao vlasnica kuće se navodi udovica Franka Mohatschy. U kasnijim se
popisima stanovnika ova kuća navodila kao vlasništvo osječkog posebnika,
rimokatolika Ferde Mohatschya, koji je rođen u Osijeku 1821. godine. Prezime ove
obitelji daje nam naslutiti da su se doselili iz baranjskog trgovišta, na obali
Dunava, Mohača. Iz istoga se grada 1870. u Osijek doselila i obitelj trgovca
Miskolczy, čije je podrijetlo očito bilo iz mađarskog grada Miskolcza. Zanimljiv
je podatak da se kuća Mohatschy vidi na najstarijoj poznatoj fotografiji grada
Osijeka iz 1862. godine, koja se čuva u Zbirci fotografija Muzeja Slavonije.
Fotograf Julijus Exner, koji je u Kapucinskoj ulici imao svoj fotografski
atelijer nepune dvije godine, od studenoga 1876. do sredine rujna 1878., na
jednoj od fotografija Osijeka iz 1877. samo je djelomice ovjekovječio izgled
kuće Mohatschy.
Specifičan položaj parcele smještene unutar nepravilnog uličnog bloka
onemogućio je kupcu velik izbor prilikom gradnje. Kuća se prema glavnom trgu
proteže u širini četiri prozorske osi, u prizemlju su se osim ulazne veže s
lijeve strane nalazila i dva otvora za lokal, od kojih je jedan bio ulaz, a
drugi je služio kao izlog. Prema najstarijoj fotografiji iz 1862. godine,
dućanski su prostori bili s vanjske strane, od provale, osigurani dvokrilnim
vratnicama. Ulazna vrata kuće naglašena su masivnim kamenim okvirom u koji su
montirane čvrste drvene vratnice s kvakom. Drvene vratnice te kovana kvaka i
brava nose su stilske odlike klasicizma. Iza uskog pročelja kuća se neznatno
proteže u dubinu parcele čije, usko dugo dvorište završava u susjednoj Šamačkoj
ulici. Sa zapadne strane Mohatschyevih stanovala je obitelj Vukašinović, a s
istočne obitelj Modesti.
Zanimljiv je podatak da su 1863. kao vlasnice kuća bile upisane udovice Jula
Vukašinović i Franka Mohatschy, a vlasnik sa zapadne strane bio je Petar
plemeniti Modesti. Najmlađa Modestijeva kći, Justina, bila je majka poznatog
hrvatskog slikara Bele Csikosa Sessije, koji je rođen 27. siječnja 1864. u
Osijeku. Prvi Modestijev sin, također, Petar Modesti bio je gradski senator
zahvaljujući kojemu je poznati osječki park, Sakuntalin, uljepšan skulpturom
Sakuntale i dvjema sfingama izvedenim u Charlottenburgu kod Berlina. Bela Csikos
Sessija bio je jedan od osnivača zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i
autor skice za svečani zastor osječkog kazališta s gotovo isključivo
slobodnozidarskom simbolikom.
Dva braka i petero djece
Kuća Mohatschy u Skrižaljci podataka o broju zgrada, stanova, prostorija
i stanarima grada Osijeka iz 1911. godine bila je jednokatnica s tri sobe jednom
kuhinjom, jednim dućanom i dvije nusprostorije koji su bili organizirani unutar
jednog dvosobnog i jednog jednosobnog stana, a vlasnik kuće bio je Stjepan
Mohatschy, rođen 6. kolovoza 1880. u Osijeku. Ženio se dva puta. U prvom braku
sa Zagrepčankom Paulinom Stiglmayer imao je petero djece: Ferdu (1903.),
Valeriju (1906.), Editu (1907.), Franju (1910.) i Viktora (1913.) koji su svi
rođeni u Osijeku.