Zgrada Glavne straže: Barokno je zdanje dom Arheološkog muzeja 15 godina
Datum objave: 7. prosinca, 2020.
Na zapadnoj se strani glavnog tvrđavskog trga ističe barokna zgrada Glavne
straže, sagrađena 1728. Prije izgradnje te monumentalne zgrade Glavna se straža
nalazila u sredini glavnog tvrđavskog trga. Bila je to visoka drvena
konstrukcija pravokutnog tlocrta, koja je srušena nakon izgradnje nove, moderne
zgrade. Na mjestu stare Straže udovica zapovjednika osječke tvrđave, generala
Maximiliana Petraša, Ana Marija Petraš, rođena Beckers, dala je podići zavjetni
spomenik protiv kuge, koji je najveća barokna skulptura u Hrvatskoj.
Glavna
straža u prizemlju ima otvoreni trijem s pet lukova, koji je vojsci omogućavao
nesmetani boravak na otvorenome cijele godine pružajući stražarima zaštitu od
sunca i svih oborina. Dio je prostora ove monumentalne uglovne katnice bio
namijenjen za službene prostorije, u kojima se odvijao cjelokupan proces
stražarske službe, od stražara na ulazu, preko stražara na tornju, do pričuvnih
snaga i uredskih prostorija visokih vojnih časnika. Znatan dio brojnih
prostorija i prostornih sklopova bio je namijenjen za stanovanje visokih časnika
i njihovih obitelji te za spavanje dežurnih stražarskih snaga. Tijekom vremena,
kako se postupno smanjivalo značenje osječke tvrđave u složenom habsburškom
tvrđavskom obrambenom sustavu, i ova je zgrada počela gubiti svoje
značenje.Zahvaljujući fotografiji osječkog fotografa Juliusa Exnera iz 1877.,
koja se čuva u Zbirci fotografija Muzeja Slavonije, možemo si predočiti kako je
izgledao dio vojnog protokola vezan uz Glavnu stražu i Generalat. Glavna je
straža najveću degradaciju svoje funkcije imala vjerojatno 1881., kada je
ukinuta vojna funkcija osječke tvrđave. U kasnijim je vremenima zgrada služila
kao stambeni prostor za časnike i njihove obitelji, a s vremenom, tijekom druge
polovine 20. stoljeća, u njoj su svoj dom pronašli i civili. Na kraju oronula,
zbog višedesetljetnog neodržavanja, postala je dom obiteljima koje si nisu mogle
osigurati primjereniji smještaj.U zgradi se danas nalazi Arheološki muzej
Osijek, u čijem se stalnom postavu može vidjeti slojevita arheološka baština
našega grada i kraja, od prapovijesti do srednjega vijeka. Muzej je nastao na
temelju uredbe Vlade Republike Hrvatske 2005. godine, zatim je uredbom Vlade
Republike Hrvatske 2012. pripojen Muzeju Slavonije, a uredbom Vlade Republike
Hrvatske od 1. prosinca 2017. ponovno je postao samostalna muzejska ustanova. Od
tada su sve arheološke zbirke Muzeja Slavonije, utemeljenog 1877., postale
inventar novoosnovanog Arheološkog muzeja Osijek, u koji su prešli i svi stručni
muzejski djelatnici vezani uz arheologiju. Za potrebe novoosnovanog Muzeja
barokna je zgrada Glavne straže u nekoliko godina renovirana, dograđena i
prilagođena novoj, muzejskoj, namjeni. Osobito je zanimljivo vidjeti očuvanu i
konzerviranu izvornu krovnu konstrukciju koja se nadvija nad stalnim postavom, u
kojemu je prezentirana prapovijesna arheološka građa. Uskoro će stalni postav
Arheološkog muzeja Osijek biti dopunjen vrlo vrijednim, antičkim segmentom, u
kojemu ćemo si moći predočiti život u rimskoj Mursi i na području limesa na
Dunavu. Moći ćemo, napokon, uživati u artefaktima koji su svjedoci početka
urbaniteta našega grada, a oni su stari gotovo dvije tisuće
godina.
IZ MUZEJA SLAVONIJE U ARHEOLOŠKI
Arheološki muzej Osijek druga je muzejska
institucija u gradu Osijeku koja je nastala izdvajanjem dijela muzejske građe
Muzeja Slavonije. Prethodno je, 1954., izdvajanjem većeg dijela Zbirke slika,
Zbirke grafika i Zbirke skulptura Muzeja Slavonije, utemeljena Galerija likovnih
umjetnosti u Osijeku, današnji Muzej likovnih umjetnosti Osijek. Muzej
Slavonije, utemeljen 1877., jedan je od najstarijih muzeja u Hrvatskoj i unatoč
činjenici što su od njegova fundusa utemeljene dvije nove velike muzejske
institucije i dalje je jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj.