Monumentalna troetažna zgrada današnjeg osječkog Filozofskog fakulteta izvorno je građena kao nova gornjogradska Pučka škola. Krajem 1888. Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka odlučilo se za izgradnju nove školske zgrade dvoumivši se oko lokacije.

Razmatrane su dvije mogućnosti smještaja zgrade: ugao Rokove i Ilirske te ugao Deszathyčine i Jägerove. Nakon dvogodišnje procedure napokon je u jesen 1890. donesena odluka o podizanju škole na današnjoj lokaciji. Izborom ove lokacije nije se složilo onodobno Ministarstvo, Odjel za bogoštovlje i nastavu, što je početak izgradnje otegnulo za još dvije godine. Gradsko je poglavarstvo tu agoniju prekinulo u proljeće 1892. ostavši pri svojoj odluci te da se zgrada sagradi na površini od dva jutra. Prepucavanja između Grada i Ministarstva nastavljena su i nadalje. Odjel za bogoštovlje i nastavu preporučio je da školu projektira arhitekt Herman Bollé na trošak vlade, a da mu Osječani trebaju platiti građevni nadzor, s čime se Grad nije složio odgovorivši da će gradnju besplatno nadzirati Gradski mjernički ured, a da se za projekte planira raspisati natječaj. Nakon toga Grad je formirao Povjerenstvo koje je bilo zaduženo za izradu projektnog zadatka i provedbu natječaja. Natječaj za izradu nacrta raspisan je u jesen 1892., a natječajne podloge zatražilo je gotovo stotinu arhitekata od kojih je samo njih 15 uspjelo poslati svoje prijedloge u propisanom roku. Grad je formirao peteročlani žiri u sastavu: Adam pl. Reisner, Dragutin Payerle, Maxo Zucker, Antun Kmentt i Josip Jurinić, te četiri savjetnika: Pajo Oreškvić, Dimitrije Marković, István Szillárd i Mirko Pogorelac. Žiri je procijenio da prvu nagradu treba dobiti projekt pod šifrom "Normal" jer udovoljava svim propisanim smjernicama. Iza izabrane šifre stajala je bečka tvrtka Moritz i Carl Hinträger prema čijim je nacrtima 1890. sagrađena osječka Muška realna gimnazija. Zatim je 1894. raspisana jeftimba, natječaj, za gradnju škole na koju su pristigle četiri ponude od kojih su tri bile iz Osijeka i jedna iz Zagreba koja je ujedno bila i najpovoljnija. Unatoč nastojanjima Osječana da gradnju izvode osječki poduzetnici, ugovor o gradnji sklopljen je sa zagrebačkom tvrtkom Prister i Deutsch koja je ponudila najnižu cijenu.Reprezentativna samostojeća zgrada nove gornjogradske Pučke škole napokon je bila otvorena 1896. godine kao obospolna školska ustanova sa zasebnim ulazima za djevojčice i dječake iz Deszathyčine i Školske ulice dok se neugledan glavni ulaz nalazio, kao i danas, u Jägerovoj ulici. Oko školske zgrade, otvorene na tri ulice, prostirao se predvrt ograđen niskim zidićem nad kojim se protezala mrežasta željezna ograda. U socijalističkom je razdoblju ograda predvrta bila uklonjena, a zatim je ponovno podignuta.Osim za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja, škola je zbog velikog prostornog potencijala služila i za djelovanje osječke Obrtne škole. Nakon što je u lipnju 1944. godine, pri savezničkom bombardiranju Osijeka, donjogradska Učiteljska škola gotovo potpuno uništena, nastavila je djelovati u bivšoj Židovskoj školi, a vježbaonicu je imala u ovoj zgradi. Od jeseni 1945. do ukidanja 1947. u zgradi je djelovala Partizanska gimnazija, a zatim od 1947. Učiteljska škola iz koje je 1961. godine proizašla Gimnazija pedagoškog smjera Božidar Maslarić. U istoj je školskoj zgradi 1961. godine osnovana Pedagoška akademija koja 1977. postaje Pedagoški fakultet. Od 1998. u ovoj zgradi djeluje Visoka učiteljska škola, a od 2004. do danas Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.

LORENZ JÄGER POČASNI GRAĐANIN
Zgrada nove gornjogradske Pučke škole sagrađena je u Ulici Lorenza Jägera. Lorenz Jäger rođen je u njemačkom gradiću Eichstättu 1826., a umro u Beču 12. studenoga 1888. U Slavoniju je došao sredinom 19. stoljeća kao veletrgovac i industrijalac drva te s vremenom postaje veliki dobrotvor. Godine 1886. proglašen je počasnim građaninom Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Od završetka Drugog svjetskog rata do osnutka samostalne Republike Hrvatske ulica je nosila ime Jože Vlahovića, a danas ponovno nosi svoje izvorno ime iz 1888. godine.