Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku: Projektant je bio i zagrebački gradonačelnik
Datum objave: 20. svibnja, 2019.
Monumentalnu dvokatnu palaču Kaljevskog sudbenog stola u Osijeku projektirao
je tridesetdvogodišnji zagrebački arhitekt Janko Holjac. Rođen je 17. prosinca
1865. u Zagrebu, gdje je i umro 28. srpnja 1939. godine. Studij arhitekture
završio je 1887. u Beču, nakon čega se vratio u Zagreb gdje je od 1888. do 1895.
radio pri Zemaljskoj vladi, a zatim je 1897. osnovao vlastiti arhitektonski ured
u kojemu je projektirao mnoge značajne zgrade stambene i javne namjene.
Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku jedna mu je od najranijih zgrada
projektiranih u privatnoj tvrtki. Janko Holjac je od 1910. do 1917. godine bio
gradonačelnik grada Zagreba, a 1935. postao je član JAZU (današnja Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti). Od 1919. predavao je na zagrebačkoj
Graditeljskoj školi, a zatim na Tehničkoj visokoj školi te Tehničkom fakultetu
od njegova osnutka 1926., iz kojeg je kasnijim preustrojem nastao i današnji
Arhitektonski fakultet u Zagrebu.Palača Kraljevskog sudbenog stola proteže se
čitavom širinom uličnog bloka ondašnje produžene Kapucinske ulice, današnja
Europska avenija 7, te bočnim krilima zadire u Neumanovu i Stepinčevu ulicu.
Svojim urbanističkim položajem, veličinom i reprezentativnošću postala je
najveća i najskladnija historicistička građevina javne namjene ne samo u gradu
Osijeku nego i u cijeloj Slavoniji.Zgradi se prilazi izrazito širokim stubištem,
koje se sastoji od sedam stuba, koje je u podnožju flankirano visokim lampama od
lijevanog željeza. Pročelje zgrade od širokog asfaltiranog pločnika dijeli
predvrt ograđen niskim zidićem nad kojim se proteže niska pletena željezna
ograda pojačana lijevanim stupićima. Pročelje je dinamizirano trima rizalitima
od kojih su krajnji bočni, s tri prozorske osi, plići dok je središnji s pet
prozorskih osi znatno širi i istaknutiji. Nad središnjim se rizalitom nadvija
široka kupola pokrivena limenim pločama u gornjem dijelu ograđena niskom
željeznom kovanom ogradom. Nad središnjim dijelom kupole postavljen je visoki,
historicistički oblikovan, šiljak gromobrana. U trokutastom zabatu atike
središnjeg rizalita, u osi glavnog ulaza u zgradu, nalazi se grb Trojedne
Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zgrada ima podrum, visoko prizemlje
i dva kata te tavan, a u dvorištu bloka smještena je zasebna zatvorska zgrada
tlocrtne osnove u obliku slova T. Uredi i sudnice nižu se duž uličnih i
dvorišnih strana, a sredinom zgrade protežu se široki hodnici popločani
keramitnim pločicama. Prostrano trostrano reprezentativno stubište vodi od
prizemlja do drugog kata gdje se nalazi najreprezentativnija i najveća sudska
dvorana koju natkriljuje kupola. Dvorana ima i galeriju s koje se može pratiti
suđenje. Jedno od najpoznatijih suđenja koje se odvilo u ovoj zgradi je suđenje
legendarnom slavonskom razbojniku Čarugi.Pročelja i unutrašnjost Sudbene palače
nekoliko su godina temeljito obnavljani tako da zgrada i danas udovoljava
suvremenim standardima za obavljanje djelatnosti za koju je izvorno sagrađena. U
njoj danas djeluju Općinski i Županijski sud u Osijeku.
SUĐENJE JOVANU STANISAVLJEVIĆU ČARUGI
Jovan Stanisavljević Čaruga rođen je 2. veljače 1897. u slavonskom selu
Bare u blizini Orahovice. U Osijeku je započeo školovanje za bravara, no
početkom Prvog svjetskog rata mobiliziran je u 28. osječku domobransku pješačku
pukovniju koja je osnovana 1889. sa sjedištem u Osijeku. Na istočnom bojištu si
krivotvorenjem dokumenata osigurava odlazak u Osijek na liječenje, a ubrzo zatim
bježi u rodne Bare gdje nastavlja s prijevarama i započinje s prvim ubojstvima.
Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije i uspostave nove Države Slovenaca,
Hrvata i Srba, a zatim Srba Hrvata i Slovenaca, okuplja razbojničku družinu koja
pljačka posjede dobrostojećih seljaka, građana i plemića te nastavlja s
ubojstvima ljudi. Uhićen je 23. prosinca 1923. u Vinkovcima, a u zoru 27.
veljače 1925. njegovo pogubljenje vješanjem u dvorištu osječkog zatvora gledalo
je oko tri tisuće ljudi. Pokopan je u pravoslavnom dijelu gornjogradskog Groblja
svete Ane.