Datum objave: 27. studenog, 2021.
”Kada sam bio mlad, vjerovao sam da je novac najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario, to znam”, reče čuveni irski pisac Oscar Wilde u vrijeme kada nije mogao ni sanjati kako će novac, ovaj naš šuškavi ili koji zvoni ako je sitniš, jednoga dana pokušati potisnuti i gurnuti u povijest novotarija zvana kriptovalute.
No i novac je, kao i sve što okružuje čovjeka i što mu služi, mijenjao lice i modernizirao se. Tamo od 550. ili 630. godine prije Krista, jer ni stručnjaci nisu utvrdili točnu godinu, pojavila se prva kovanica novca izrađena od elektruma, umjetno dobivenog metala koji se proizvodio tako da se srebro dodalo zlatu. Kovao se potom od srebra i zlata, pa se došlo do papira i običnih kovanica, zatim do knjiškog novca koji je samo na računu te, na kraju, i do elektroničkog novca, kriptovaluta koje više u svijetu i nisu nepoznat pojam. Malo je onih koji nisu čuli za bitcoin, najbolju inačicu elektroničkog novca, prvu i najvrjedniju kriptovalutu današnjice, koji je postao poznat i stekao popularnost po svom naglom i brzom rastu u kraćim razdobljima. Nevjerojatno, ali u posljednjih pet godina cijena mu se povećala gotovo stostruko! Neki ulagači, koji su osjetili trenutak, postali su pravi milijunaši. A tržište je posebno nedavno uzdrmao multimilijarder Elon Musk, koji je težak 289 milijardi dolara, kada je njegov Tesla kupio 1,5 milijardi dolara bitcoina koji sada vrijedi gotovo tri milijarde. Zahvaljujući tom skoku bitcoin je prešao cijenu od 50.000 dolara. Uopće, ulaganja velikih kompanija i njihove najave da će svoje proizvode prodavati u zamjenu za bitcoine utječu na fantastičan uzlet te kriptovalute.
DO BOGATSTVAU NEKOLIKO SEKUNDI
No oni koji poznaju tržište bitcoina i sve njegove tajne upozoravaju kako bogataši poput Muska mogu postati pravi diktatori ili manipulatori tržišta. Primjerice, kada se očekivalo da će bitcoin nastaviti rast i tako dosegnuti i vrijednost od 100.000 dolara, Elon Musk je objavio da Tesla više neće prodavati svoje automobile za bitcoine i odmah zaustavio rast. Obrazloženje je kako bitcoin troši mnogo električne energije i ima negativan utjecaj na okoliš, a Tesla reklamira čistu vožnju s malom potrošnjom energije. Oni koji bolje poznaju tu problematiku, pak, tvrde kako je Tesla više zaradio ulaganjem u kriptovalute nego prodajom automobila. Ali valja reći kako se tehnologija plaćanja sve više razvija bez obzira na cijenu, a kriptovalute su globalno prihvaćene ne samo za ulaganja već i za međunarodna plaćanja preko interneta. Danas već više od 200 milijuna ljudi aktivno trguje ili ulaže na svjetskim burzama, a broj svakim danom raste. Da su kriptovalute budućnost govori podatak kako je zainteresiran najveći broj mladih – u dobi od 25 do 40 godina. Sve se više prepoznaju prednosti ulaganja u kriptovalute umjesto u dionice, obveznice, zlato… Procjenjuje se da je u optjecaju već ukupna vrijednost kriptovaluta od oko 1,63 trilijuna dolara. Oni koji zagovaraju kriptovalute istaknut će niz prednosti pred klasičnim novcem, prije svega decentraliziranost gdje neke više instance ne mogu manipulirati njihovom vrijednošću. Ne izdaju ih središnje banke niti postoji veza s računima u poslovnim bankama. Osigurani su nezavisnost plaćanja, brza transakcija, niske naknade, sigurnost i kontrola, transparentnost pri trgovanju, zaštita podataka, a kriptovalute su otporne i na krivotvorenje. Sustavi su otporni na inflaciju i manje ovisni o monetarnim politikama zemalja.
Naravno, postoje i mnoge opasnosti i neizvjesnosti, posebno jer prosječni građanin teško razumije sve tajne posla s kriptovalutama. Trgovanje kriptovalutama još je rizičan način ulaganja jer ne postoji zaštita potrošača, a da to područje nije regulirano upozorava i HNB. Znači, potreban je oprez jer svatko snosi sam rizik ulaganja, a može se naići i na prevarante koji su odmah nanjušili lopovski način zarade na ljudima koji ne poznaju sustav. O tome kako bitcoin kao legalno sredstvo plaćanja predstavlja znatan rizik za potrošače oglasio se i Međunarodni monetarni fond - MMF, reagirajući na odluku Salvadora koji je bitcoin proglasio zakonskim platežnim sredstvom.
NEIZVJESNA BUDUĆNOST
Neki bankari i drugi stručnjaci kažu da banke još nisu prepoznale inovaciju kriptovaluta, a odašilju i poruke kako ulagači u bitcoin moraju biti spremni izgubiti sav svoj uloženi novac. Unatoč tome s kriptovalutama se posluje kao da je riječ o pravom novcu. Nedavno je u Španjolskoj bitcoinom prvi put plaćen transfer nogometaša. A i u nas se kriptovaluta udomaćuje. U mnogočemu naprednom gradiću Svetoj Nedelji moguće je kriptovalutom platiti komunalne naknade. I tvrtka Mate Rimca koristi kriptovalute, a u Zagrebu je u jednom kafiću njome moguće platiti kavu. O tome kakva će biti dugoročno sudbina kriptovaluta i hoće li one jednom zauvijek zamijeniti dosad poznate korištene valute, analitičari su podijeljeni. Zajednički kažu da je dosadašnje poslovanje s njima prekratko da bi se donosile ocjene. Jedni tvrde kako je riječ o još jednom projektu koji će propasti, dok optimisti kažu da im je budućnost sigurna jer je više nemoguće zaustaviti svijet koji se digitalizira u svim područjima, pa će tako i klasični novac otići u povijest. Ali ostat će istina što ju je izrekao irski dramatičar George Bernard Shaw: “Nedostatak novca uzrok je svih zala.”