Internet, Facebook i Twitter stvorili su masovnu komunikaciju i društvene prostore koje režimi ne mogu kontrolirati - rekao je poznati izraelski državnik Šimon Peres, ne nabrajajući druge mreže i vjerojatno ne misleći kako to moćno svestrano oružje, koje donosi vlasnicima prava bogatstva, možda ni oni sami ne mogu do kraja kontrolirati. Jer da mogu, sigurno jedan Mark Zuckerberg ne bi dopustio da mu istovremeno padne carstvo - Facebook, Instagram i WhatsApp, što se neki dan dogodilo, i da izgubi fantastičnu sumu od sedam milijardi dolara za samo nekoliko sati.

Jest da je Zuckerberg još lani, pomalo i na krilima pandemije, kada su društvene mreže brže rasle, jer ljudi nisu mogli uobičajeno komunicirati, u svojoj 36. godini službeno ušao u odabrani klub osoba čije se milijarde broje s tri znamenke i sa 100 milijardi dolara vrijednosti postao treća najbogatija osoba na svijetu, iza Bezosa i Gatesa, ali poznato je da milijarderi grabe. Neki od njih i bezobzirno, a kada je riječ o društvenim mrežama, već se neko vrijeme čuju glasne kritike kako nije zdravo za globalno društvo da jedan čovjek, Zuckerberg, kontrolira tri osnovne komunikacijske platforme današnjice - Facebook, Instagram i WhatsApp, koje svakoga dana koriste milijarde ljudi. Naravno, i prije pada ovih popularnih platformi čulo se mnogo kritika, pa i osuda, na rad svih društvenih mreža, posebno na koncentraciju moći u dva, tri čovjeka kao velikih gazda, gdje ne postoje nikakvi mehanizmi demokratske kontrole nad njihovim djelovanjem. Sve se glasnije čuju i znanstvenici koji dokazuju brojnim istraživanjima i studijama da društvene mreže generalno loše utječu na mentalno zdravlje čovjeka. A nakon što je već svjetski poznata zviždačica Frances Haugen izrekla teške optužbe protiv Facebooka i Zuckerberga u američkom Kongresu, krenula su i pitanja - je li bilo riječi o nekoj sabotaži, je li to početak kraja te može li uopće svijet bez Facebooka i drugih društvenih mreža?



Brzo su isključene sabotaže i hakeri, ali i to što je baš tada zviždačica Haugen zazviždala najjače. Nakon svih mogućih teorija, pa i onih zavjere, sve je najjednostavnijim jezikom za široke mase pojasnio Doug Madory, stručnjak za sigurnost. Prema njegovu mišljenju, Facebook je uzeo mapu koja je računalima diljem svijeta pokazivala kako pronaći različite internetske stranice. Ako bi korisnici bez nje upisali facebook.com, preglednik internetskih stranica nije znao gdje pronaći tu stranicu, pa je javljao pogrešku. A kako su svi Facebookovi interni alati i mailovi vezani uz iste domene, ni zaposlenici kompanije više nisu mogli komunicirati, nego su se morali okrenuti alternativnim metodama. Ali, oni koji napadaju društvene mreže iskoristili su događaj da opet plasiraju žestoke optužbe da mreže potiču ovisnost, otuđenje, da izazivaju umor i stres te da smanjuju raspon pažnje i stvaraju informacijsku ovisnost, konačno slabe inteligenciju pružajući znanstvena istraživanja kao dokaze. Neke studije dokazuju da društvene mreže imaju tako veliki ovisnički potencijal da na mlade izravno utječu da se osjećaju osamljeno i depresivno, a da kod mladih djevojaka izazivaju i poremećaje u prehrani. Američki je tjednik “Time” tako objavio studiju u kojoj se kaže da je Instagram “najgori društveni medij za zdravlje” i odgovoran za depresiju mladih. I zviždačica Haugen upire prstom u Instagram optužujući tu mrežu za “nanošenje štete djevojčicama i ženama koje se osjećaju jako loše zbog svojih tijela”.

No, posebno su odjeknule riječi Frances Haugen da “Facebook zarađuje šireći mržnju i bijes, razdire naša društva i izaziva etničko nasilje diljem svijeta, da produbljuje podjele i destabilizira demokraciju...”. Naglasila je i negativan utjecaj Facebooka na djecu. Naravno da je Zuckerberg opovrgao neke od tih tvrdnji, tvrdeći da su upravo oni naručili istraživanje o mentalnom zdravlju korisnika, da ne polariziraju društvo jer nema polarizacije u najvećem broju zemalja gdje su njegove mreže te da kad bi širili mržnju i bijes, oglašivači ne bi svoje sadržaje stavljali uz objave koje potiču takve emocije. A što se djece tiče, reče kako je i on otac. Međutim, zastupnici u američkom Kongresu optužili su Zuckerberga da su odluke što ih donosi Facebook netransparentne prema regulatorima, istraživačima i uopće prema javnosti.



Prisutan je sukob interesa između onoga što je dobro za javnost i dobrobiti za Facebook, a to je profit. Utvrdili su da mu je glavni cilj stvaranje sve većeg profita, dok je istovremeno gotovo posve ravnodušan prema sigurnosti korisnika. Zbog toga regulatorna tijela moraju hitno istražiti i sve optužbe zviždačice, pa i onu da Facebook ima potencijal za nanošenje velike štete društvu. Naravno da ne postoji čarobni štapić kojim bi se moglo zaustaviti tehnološki i svaki drugi napredak društvenih mreža, ali je zato potrebno znatno unaprijediti regulaciju na internet, pa i načiniti pravu inspekciju društvenih mreža koje okreću milijarde i koje su na neki način zagospodarile ljudima. Jer, kako reče brazilski romanopisac Paolo Coleho: “Ljudi su inače jako oprezni kada govore o svojim privatnim životima, ali kada odu na internet mnogo su otvoreniji”. Pomoć je nakon svega obećao i Zuckerberg koji je najavio da će ljudi na vodećim pozicijama napraviti dubinske analize rada Facebooka, koje će potom biti dostupne svim zaposlenicima i javnosti.