Tko zna vrijedi li još uvijek ona poznata znamenitog američkog državnika Benjamina Franklina: "Rano u krevet i rano ustajanje čine čovjeka zdravim, bogatim i mudrim." Jer i oko spavanja lome se koplja znanstvenika i liječnika, posebno onih koji su se specijalizirali za somnologa - eksperta medicine spavanja, struke koja i nema tako daleku prošlost, ali zato doživljava sve veći razvoj. To i ne čudi s obzirom na to da u općoj populaciji čak 30 posto stanovnika svijeta ima problema s nesanicom. Češće se teškoće javljaju kod žena, a situacija je gora s povećanjem dobi i brojem kroničnih bolesti. Valja podsjetiti na to kako je nedavno i jedno domaće istraživanje utvrdilo da čak četvrtina Hrvata pati zbog nesanica. Prisjetimo se i da nam spavanje uzima oko trećine života i da je ono vrlo ozbiljan segment zdravlja, jer baš se u snu cijeli organizam puni energijom. Znanost je utvrdila da kod osoba koje imaju dugotrajni poremećaja sna s vremenom dolazi do dugoročnih oštećenja mozga, posebno memorije, koncentracije, apstraktnog razmišljanja i rasuđivanja. A ono što je najgore, nesanice su uzrok mnogim teškim nesrećama, posebno prometnim, ali i svjetski poznatim tragedijama poput one iz 1986. kada je došlo do eksplozije nuklearke u Černobilu. Problemi s nesanicom ruše čak i brakove, ali se zbog njih dobivaju i otkazi. U pandemiji postaje, posebno zbog raznih stresova, sve još gore, jer sve više ljudi pati od nesanice, tvrde znanstvenici u jednom ozbiljnom istraživanju. Istovremeno, drugim se istraživanjem dokazuje kako spavamo sve više, pa je zbog toga moguće i predozirati se spavanjem. Kome vjerovati?

Znanstvenici koji dokazuju kako je pandemija donijela manje sna zbog straha od zaraze, brige za najbliže, financijskih teškoća, nesigurnosti i neizvijesnosti, kao i ograničenih sloboda i kontakata, tvrde da se ne treba čuditi jer se nesanica kao simptom učestalo javlja u sklopu reakcije na stresne situacije u okolini. A oni koji ne spavaju dovoljno imaju dvostruko veći rizik za razvoj depresivnog poremećaja, ali i povećani rizik da obole od nekih bolesti. Studije govore da se samo tijekom sedam dana nedovoljnog spavanja u tijelu događa više od 700 genetskih promjena koje utječu na zdravlje. Istraživanja tako dokazuju da učestala neispavanost povećava rizik od moždanog udara. Čak četiri puta veći je taj rizik kod odraslih koji noću stalno spavaju manje od šest sati. Premalo sna povećava rizik i od nekih vrsta karcinoma, pa znanost tako upozorava da će svaka četvrta osoba koja spava manje od šest sati prije dobiti rak debelog crijeva, a dolazi i do porasta recidiva raka dojke. Neispavanost donosi i 48 posto vjerojatnosti da će netko oboljeti, pa i umrijeti od srčanih bolesti. Uza sve to, oni koji se muče sa spavanjem umiru mlađi. Sada pak u pandemiji stručnjaci za poremećaje spavanja reći će – napetost je neprijatelj dobrog sna. A napetosti je u pandemijskoj neslobodi na svakom koraku, što je u izravnoj suprotnosti s formulom stručnjaka - da biste lako zaspali, morate se osjećati sigurno i opušteno, i to vrijedi za sve. Baš kao i naputak da dobar san ovisi i o količini fizičke aktivnosti i izloženosti svježem zraku tijekom dana. A dobar san je regenerator zdravlja."Između onih koji dobro spavaju i onih koji loše spavaju zjapi ponor. To je jedna od važnih podjela ljudske vrste", rekla je britanska spisateljica Iris Murdoch. A što je s onima koji prekomjerno spavaju, znači mnogo više od čvrstih sedam sati? Općenito, misli se da je dug san znak prikrivenih zdravstvenih problema. Brojna istraživanja kažu da je predoziranje spavanjem uz slabu fizičku aktivnost povezano čak i s povećanim mortalitetom. Od hipersomije, suprotnosti nesanici, moguće je da pate svi oni koji spavaju devet, deset i više sati, uz osjećaj iscrpljenosti i umora tijekom dana. Za sve njih osnovna su obilježja neraspoloženje i depresija. Čak 15 posto osoba koje pate od depresije previše spava. K tome dugo spavanje pogoršava depresiju. Previše sati u postelji znači manje fizičke aktivnosti, a ona oslobađa endorphin, serotonin i dopamin, koji su zaslužni za poboljšanje raspoloženja. Oni koji spavaju previše bude se umorni. Istraživanjem je dokazano da se maratonski spavači godišnje udebljaju 1,58 kilograma više od drugih, a imaju i 21 posto više šansi da budu debeli.Dokazano je i kako osobe koje redovno spavaju sedam sati imaju mnogo bolji uspjeh na testovima inteligencije od prekomjernih spavača. Kronično dugo spavanje može postarati mozak za dvije godine i učiniti težim dnevne obveze, a kronični spavači imaju problema i s osnovnim mentalnim funkcioniranjem. Znanstvenici s Harvarda pokazali su da ljudi koji spavaju od 9 do 11 sati na dan imaju većih problema s pamćenjem i veću vjerojatnost za razvoj bolesti srca. A jedna američka studija rađena na 72.000 žena pokazala je da su one koje spavaju između 9 i 11 sati na dan u 38 posto većoj opasnosti od kardiovaskularnih bolesti. Kad sve to uzmemo u obzir, - nikako nije dobro predozirati se spavanjem. Kao u svemu, tako i u spavanju valja ostati normalan. A "spavanje je najbolja meditacija", reče Dalaj Lama, tibetanski duhovni i svjetovni vođa.