Vjerojatno bi se grohotom nasmijala cijela vojska svjetskih milijardera, čiji je broj doživio pravu eksploziju baš u godini pandemije koronavirusa, kad bi im netko citirao onu staru Marcusa Tulliusa Cicerona: "Bogat je onaj tko ne žudi za bogatstvom." Jer oni itekako žude i ne zabrinjavaju ih nevolje stanovnika globalnog svijeta, ni bolest ni siromaštvo, jer se u godini koja se ocjenjuje možda i najstrašnijom u globalnoj ekonomiji od sredine prošloga stoljeća broj milijardera povećao za čak 660 i prešao brojku od njih 2770.

A od onog što posjeduju ne boli glava, već se pada u nesvijest. Svoje bogatstvo povećali su u prosjeku za čak 86 posto, ili još zornije s osam na čak 13,3 bilijuna dolara! A to dokazuje da ih korona nije pokosila, nego uzdignula, a u prilog toj tezi ide i podatak da su u toj, za mnoge tužnoj i tragičnoj godini, rođena čak 493 nova milijardera! Ili slikovito - svakih 17 sati svijet je dobio po jednog novog milijardera. Zanimljivo je i da je najviše novih milijardera stasalo u Kini i Hong Kongu, njih 210, a potom 98 u SAD-u. Zapanjuje i podatak do kojeg su došli stručnjaci - 650 američkih milijardera teško je oko 4,5 trilijuna dolara, što je oko pet posto vrijednosti ukupne ekonomije SAD-a. Ili analiza koja pokazuje kako je manje od tisuću najbogatijih u SAD-u uvećalo svoje bogatstvo u posljednju godinu dana za trilijun dolara. A još 130 milijardi dolara, procjenjuje se, sjelo im je na račune od ulaganja, burze i investicija u kriptovalute. Gotovo kao u znanstvenoj fantastici neki su se u vrijeme koronakrize digli u bogataška bezgranična carstva brzinom munje poput Elona Muska, osnivača kompanija Tesla, SpaceX i Neuralink, čije je bogatstvo povećano za 414 posto, pa je težak oko 151 milijardu dolara. Dodatno se u krizi potkožio i najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos, vlasnik Amazona, čije je bogatstvo poraslo za 69,4 milijarde dolara i sada iznosi više od fantastičnih 177 milijardi dolara. Ne može se potužiti ni osnivač kompanije Microsoft i filantrop Bill Gates, čiji su džepovi puniji za 21 posto i sada podebljani na 124 milijarde dolara. Na svoje bankovne račune smješka se i Mark Zuckerberg, vlasnik Facebooka, najmoćniji gazda među vlasnicima društvenih mreža, koji je u nekoliko mjeseci prešao magičnu brojku od 100 milijardi i brzo ju podigao na 110 milijardi dolara. Izvješće međunarodne organizacije Oxfam objavljeno početkom ove godine pokazalo je da su milijarderi bogatiji za oko 3900 milijardi dolara. A taj bi novac na primjer pomogao da baš nitko ne osiromaši zbog pandemije ili bi bio dovoljan da se kupi cjepivo protiv koronavirusa baš za sve. Kako bi se još bolje sagledala slika o milijarderima, Institut za političke studije iz Washingtona iznio je podatak kako je prosječna zarada u SAD-u od 1990. do 2020. porasla samo za 5,37 posto, dok su milijarderi u tom razdoblju svoje bogatstvo uvećali za nevjerojatnih 1130 posto, ili 200 puta više od ostatka populacije. Institut upozorava i kako je sve veći problem bogatstva koje se skriva. Milijarderi skupo plaćaju cijelu vojsku menadžera, odvjetnika, računovođa i drugih stručnjaka stvarajući pravu industriju obrane bogatstva. Prema jednoj računici globalna milijarderska klasa prikriva više od 21 tisuću milijardi dolara. Skrivaju to u poreznim oazama diljem svijeta, u raznim fondovima i tvrtkama koje postoje samo na papiru.Što su još sve utvrdili ekonomski stručnjaci, analitičari, koji se bave tom problematikom? Vidi se kako su mnoge kompanije gotovo uništene pandemijom, dok su vrtoglavo rasle akcije tehnoloških kompanija. Tako je devetero Amerikanaca, koji su tzv. tehnološki milijarderi, tijekom pandemije povećalo bogatstvo za 360 milijardi američkih dolara. Silno su zarađivale i online kompanije, ali i one koje se bave dostavom najrazličitijih roba. Globalno je učinak pandemije izazvao golemne poremećaje na tržištu te istovremeno povećao potražnju za svim mogućim vrstama roba i njihovom dostavom, ali je djelovao i na znatno više cijene. Istovremeno je bujao posao na društvenim mrežama koje su u vrijeme pandemije imale i imaju najvažniju ulogu u povezivanju ljudi diljem svijeta, jer su svima ograničene slobode. Tehnološke kompanije su i dalje u velikom rastu. Silno raste potražnja računalima, smartfonima, memorijskim uređajima… što je izazvalo i najveću nestašicu čipova svih vrsta u povijesti. Kapital se tako u pandemiji gomila, akumulira opet u istoj grupi milijardera, što mnogi ugledni stručnjaci nazivaju nemoralnim. A sve je više i onih koji tvrde da sve to donosi i druge društvene i političke problem koji podsjećaju na situaciju prije Drugog svjetskog rata. Čak 87 posto anketiranih stručnjaka u jednoj anketi kaže kako očekuje nagli rast nejednakosti u prihodima, a Svjetska banka upozorava da bi 2030. moglo više ljudi biti u siromaštvu negoli prije pandemije. Zato se i sve više čuje glas kako bogataše valja dodatno oporezivati. Ako ni zbog čega, onda zbog onog što je rekao američki filozof Ralph Waldo Emerson: "Zabluda je vjerovati da su bogati i siromašni jednaki pred smrću. Oni su jednaki tek poslije smrti."