Možda i sami osjećate nezadovoljstvo, gnjev, osjećate se napeto i prestrašeno u neizvijesnosti na mnogim područjima života i pitate se - kamo ide ovaj svijet? Neće vas utješiti, ali sve je više ljudi koji na globalnoj razini osjećaju gnjev, koje napadaju negativne emocije i koji su pod stalnim stresom zbog svega što ih okružuje. I oni se pitaju što se to događa s našim svijetom, s planetom na kojem čovječanstvo postaje zatočenikom najrazličitijih, često i opasnih frustracija. Stres se povećava sa strahom i neprestanom i sve težom borbom za egzistenciju u svijetu gdje je prema najnovijem istraživanju jedna trećina ljudi izgubila značajan dio prihoda, gdje je 15 posto ljudi izgubilo posao, a 12 posto ih radi skraćeno za manju plaću.

Živimo stresno vrijeme kada žitelji razvijene Njemače u velikom istraživanju kažu kako se više boje povišenja cijena i politike Donalda Trumpa nego li bilo koje bolesti. I zato jedan od velikih promotora bitke protiv stresa, američki znanstvenik dr. Ben Johnson, neprestano ponavlja: “Postoje tisuće različitih dijagnoza i bolesti. One jednostavno predstavljaju slabu kariku. Sve su rezultat jedne jedine stvari - stresa. Ako lanac ili organizam izložite prejakom pritisku, jedna od karika će puknuti”. Uporno i dodaje: “Otklonite li fiziološki stres iz tijela, tijelo će napraviti ono za što je i programirano. Iscijelit će se!”. Nažalost, uzalud čini se, jer znanstvenici upozoravaju kako se javlja jedan novi opasni fenomen - masovna neuroza.Zbog svega toga, sve veći dio čovječanstva završava u depresiji za koju je čuveni književnik Paolo Coelho ustvrdio: “Stres, anksioznost i depresija nastaju kada živimo kako bismo udovoljili drugima”. Koliko je u pravu? Jesmo li stvarno došli do točke kada više ne možemo podnositi diktaturu stalnih nameta i okova zakonima, pravilima, naredbama, zabranama, sve manje svoji, a sve više tuđi? A da je problem ozbiljan upozorava u svom izviješću i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), gdje se navodi depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu, koja potom često donosi i druge teškoće kao što su manjak produktivnosti pa i nemoći za rad. Jer, depresija i anksiozni razni poremećaji su mentalni poremećaji koji negativno utječu na našu sposobnost rada i produktivnosti. Podaci pak kažu da je globalno već više od 300 milijuna ljudi u patnji od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti, dok više od 260 milijuna ljudi živi s anksioznim poremećajima. A kada je prisutno više stresora i kada im je čovjek dugotrajnije izložen, posebno stresovima na poslu, upozoravaju znanstvenici, dolazi do stanja kroničnog stresa ili tzv. burnouta. Iskazuje se u fizičkoj i emocionalnoj iscrpljenosti, otuđenosti i cinizmu, osjećaju neučinkovitosti i manjku postignuća. Kod čovjeka se javljaju razdražljivost, zatim poremećaji spavanja, neka rizična ponašanja. Znanstvenici šalju i vrlo važno upozorenje - u posve razvijenom burnoutu čovjek više nije u stanju funkcionirati niti na osobnoj, niti na profesionalnoj razini. Otkako je burnout prvi put 1970. spomenuo američki psiholog Herbert Freudenberger, bio je uglavnom vezan za profesije koje su usmjerene na pomaganje drugima, poput liječnika, medicinskih sestri… Ali, danas je jasno kako svaki čovjek može biti izložen sagorijevanju odnosno burnoutu.Znanstvenici su složni kako sve moguće stresove potencira i sve veći strah čovječanstva od gospodarske i socijalne krize u kojoj se sve više povećava jaz između bogatih i siromašnih. Da je situacija ozbiljna potvrđuje i anketa Gallupa provedena među 150.000 ljudi u 140 zemalja, u kojoj je trećina sudionika rekla da su bili izloženi stresu, a svaki peti sudionik rekao je da je osjetio gnjev i tugu. Preciznije, oko 39 posto anketiranih kazalo je da su dan prije održavanja ankete osjećali zabrinutost, a 35 posto ih je bilo pod stresom. Sve je više stresa zbog egzistencijalnih strahova koji narastaju, zbog verbalnog i neverbalnog nasilja na svakom koraku, razbuktavanja nesređenih odnosa… Možda zato i ne čudi što je studija pokazala da su Amerikanci među ljudima koji najviše pate od stresa te da je porasla razina anksioznosti u SAD-u, a čak 55 posto anketiranih građana je reklo kako su doživjeli stres na dnevnoj bazi.Znanstvenici kažu kako je u posljednja dva desetljeća zabilježno niz globalnih strahova, koji su udarili na čovječanstvo stresom, pa se već počelo govoriti i o globalnom stresu. Svjedoči tome istraživanje koje kaže da čak 45 posto ljudi vjeruje da će doći do velikih promjena nakon koronakrize, a 28 posto ispitanika kaže kako bi se sukobi velikih sila mogli povećati. A kada se javlja reakcija koja je nesrazmjerna u odnosu na stvarnu prijetnju govori se o fenomenu nazvanom masovna neuroza. A bijeg iz svijeta stresa i neuroza možda je u formuli Williama Jamesa, američkog filozofa i psihologa, koji reče: “Najsnažnije oružje protiv stresa je naša sposobnost da izaberemo jednu misao, a odbacimo drugu”.