Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Toplotni udari postaju sve veća prijetnja
Datum objave: 29. kolovoza, 2020.

Čovjek raspravlja, a priroda djeluje - moglo bi se s pravom pozvati danas na poznatu izreku čuvenog francuskog književnika Voltairea. Jer, čovjek vidi da priroda djeluje, uglavnom zbog njegovog nemara i odnosa prema svemu što ga okružuje, a on i dalje ostaje uglavnom na riječima, tek povremenim apelima i velikim najavama što bi trebalo sad, odmah, učiniti a da ga priroda prestane kažnjavati. A kao na traci vrte se sve moguće opasnosti koje su se nadvile nad čovječanstvom s prijetnjom da ga ozbiljno ugroze, pa čak i u konačnici likvidiraju. Sada znanstvenici upozoravaju sve glasnije na novu veliku opasnost, dokazujući kako će sve veće vrućine, koje nezaustavljivo rastu, ubijati više ljudi nego li sve zarazne bolesti. I to već do kraja ovoga stoljeća! Proizašlo je to iz velike analize brojnih svjetskih znanstvenika koji su proučavali dramatično povećanje mortaliteta ljudi u svijetu ako čovječanstvo ne bi spriječilo daljnje klimatske promjene. Valja podsjetiti kako se do sada zbog opasnih klimatskih promjena naglasak uglavnom stavljao na štete po prirodu i po ekonomiju. Tako je Europska agencija za okoliš - EEA izračunala kako svijet zbog klimatskih promjena godišnje trpi štetu od 1200 milijardi dolara i da samo zbog njih svake godine umire 400 tisuća ljudi. Kada znanstvenici navode kako će vrućine ubijati ljude češće nego li zarazne bolesti valja reći kako je uzročnik jedne od pet smrti u svijetu zarazna bolest, a prema podacima iz 2017. godine diljem svijeta umrlo je 56 milijuna ljudi, što je za 10 milijuna više nego 1990. godine. A ove je godine već u svijetu umrlo 38,7 milijuna ljudi.

OPASNIJE OD VIRUSA
Vrućine, visoke temperature i tamo gdje ih nikada nije bilo, toplinski udari, naša su stvarnost, pa više nitko ne dovodi u sumnju da će se ostvariti katastrofična predviđanja i da će se srednja temperature Zemlje do kraja stoljeća podići za tri stupnja. Jer, svijet naprosto srlja u daljnje zagađenje naftom, ugljenom i plinom. Zato i ne čudi što su istraživači velike studije, što ju je objavio Nacionalni biro istraživanja Sjedinjenih Američkih Država - NBER utvrdili kako bi u svijetu toplijem za 3°C u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno 2°C toplijem nego danas, smrtnost kao posljedica isključivo vrućine porasla za čak 221 na 100.000 stanovnika. Usporedbe radi, da bi se vidjelo koliko je to zastrašujuća brojka, kada se uzme mortalitet u svim prometnim nesrećama godišnje u SAD-u on iznosi 11,4 smrti na 100.000 stanovnika. Znanstevnici dokazuju kako će se s pojavom velikih vrućina lakše spašavati bogatiji, a umirat će češće siromašniji. Jer u takvom svijetu u kojem bi bilo još manje mjesta za ljude, oni bi nastojali preživjeti, što bi značilo adaptaciju na nove uvjete koja ne bi bila jeftina. Da se spase ulagali bi ono što imaju i mogu, pa bi slijedom toga bogatiji žitelji planeta i bogatije države imali daleko bolju zaštitu nego siromašniji ili barem oni s manje dostupnim tehnologijama, odnosno manje funkcionalnim društvima i državama. Istraživanje kaže kako bi se pronalazile razne mjere kojima bi se nešto smanjila smrtnost od vrućina, pa bi se u takvim okolnostima došlo do 85 smrti na 100.000 stanovnika u cijelom svijetu, što je zabrinjavajuća brojka. Ona pokazuje da će ljudi od vrućina umirati više nego li od svih zaraznih bolesti skupa - HIV, tuberkuloza, malarija, denga, gripa, kolera i sve ostalo prouzročeno mikroorganizmima koji se prenose na čovjeka.
KLIMATSKE PROMJENE
Danas su vrućine sve gore, sve češće se probijaju opasni ekstremi, a valja podsjetiti kako su Europa i svijet već iskusili ponešto od strahota vrućina. U Europi je 2003. val vrućina izravno pobio 70.000 ljudi, a samo u Francuskoj umrlo je oko 15.000 ljudi. Temperature više od 40°C danima su ubijale ljude i prirodu, a danas se zna kako takvog vala vrućine po Europi nije bilo još najmanje od 1540. godine. Stručnjaci ocjenjuju kako su ljeta u 21. stoljeću, a posebno posljednjih 10 ili 15 godina najgora otkako se vremenske prilike sustavno i znanstveno prate. Gotovo je svako ljeto od 2003. prouzročilo barem jedan val vrućine u nekom dijelu Europe. Pamti se posebno 2010. Ljeto u Rusiji s paklenim vrućinama koje su odnijele izravno ili posljedično 55.000 života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. do 2017. u svijetu je od ekstremnih temperatura poumiralo 166.000 ljudi, što je procjena i temeljena na osnovu registriranih smrti.Studija iz 2010. godine o posljedicama toplinskih valova u devet europskih gradova posvuda je pokazala povećan broj smrtnih ishoda - od 7,6 posto u Münchenu do 33,6 posto u Milanu. Valja reći kako naše tijelo nastoji održati unutarnju temperaturu na oko 37°C. Ako mu je pretoplo mozak šalje signal krvnim žilama u koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se, pa se ohlađena vraća. No ako krvni tlak dosegne preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva stići dovoljno potrebne krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Zbog svega valja se boriti da čovječanstvo do kraja stoljeća uspije spriječiti klimatske promjene do granice iz Pariškog sporazuma - 1,5°C ili 2°C, pa bi mortalitet iznosio relativno niskih 14 dodatnih smrti na 100.000 stanovnika.