Jeste li ikada pomislili kako je čovjek taj koji je najopasniji za naš planet i da ju baš on najviše devastira i otima joj pohlepno sve moguće resurse. Iako čovjek zna da ne može bez Zemlje, a da ona itekako može bez njega, unatoč upozorenjima i crvenim signalima najvećih svjetskih znanstvenika sa svih područja života, čovjek ne staje i često se žali na loša vremena, zaboravljajući da je još Charles Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac rekao: “Nisu loša vremena, nego ljudi!”.

Eto, za čovjeka su loša vremena već nekoliko mjeseci s pandemijom koronavirusa, ali za naš planet to su odlična vremena. Ljudi su prinudno smanjili svoje aktivnosti, a Zemlja je na neki način prodisala, pročistio se zrak, vode su postale bistrije, životinje manje u strahu… Prirodi se probudila duša koju sustavno gazimo. O tome svjedoči i znanost, jer se iznad Kine i Italije, u područjima najjače zahvaćenim koronom, bitno smanjila količina dušikovog dioksida, objavila je ESA - Europska svemirska agencija na svojim snimkama. Jer zbog virusa smanjio se broj automobila na ulicama, zrakoplova, industrijski su pogoni radili s manjim kapacitetom, a čovjek je bio primoran na boravak u svom domu i na mnogo manje kretanja. Nesloboda za čovjeka, ali sloboda za planet. Podsjetimo, svake godine oko 4,2 milijuna ljudi umre od izloženosti zagađenom zraku. No, kako i čime čovjek najviše zla čini Zemlji i radi na svome uništenju, a da o tom niti ne razmišlja? I što bi se, prema sudu znanstvenika, dogodilo s našim planetom kada bi s njega nestao čovjek? Što bi i po kojem redu nestajalo, i u što bi se planet i kada pretvorio?Znanstvenici i stručnjaci sa široke palete područja podsjećaju kako je naš planet imao više razdoblja u kojima su dominirale neke vrste, a sve je krenulo krivo kada se pojavio čovjek koji je negativno utjecao na baš sve oko sebe. Ocjenjujući kako je čovjek baš štetan prema Zemlji, znanstvenici tvrde da bi, kada bi nestali baš svi ljudi s planeta, došlo do silnih promjena, i to već nakon samo nekoliko sati. A bilo bi potrebno 10.000 godina da potpuno nestanu svi tragovi o postojanju čovječanstva. Kritično bi bilo već prvih mjeseci bez ljudi, jer nitko ne bi mogao umjesto čovjeka pokretati sve ono što je on osmislio. Priroda bi potom počela uspostavljati svoju vladavinu. A prema scenariju znanstvenika najprije bi svijetom zavladao mrak, jer bi brzo prestale s radom sve moguće elektrane. Došlo bi do katastrofalnih eksplozija u nuklearnim elektranama koje bi uz radijaciju ubila milijune biljaka i životinja. Prestali bi raditi i sustavi kanalizacije i sva bi se nečistoća sila u rijeke, jezera… Život u njima bi nestao, uništen bi bio cijeli ekosustav. Svi mogući plinski i kemijski sustavi i te vrste industrije u atmosferu bi izručili toliko materijala da bi zbog plina nastali stravični požari koje ne bi imao tko ugasiti. No, unatoč svemu, znanstvenici vjeruju kako bi se Zemlja počela bez čovjeka oporavljati već za godinu dana, a da bi se za 25 godina vratila i vegetacija. Nestat će i gradovi u žbunju, travi i drveću. Za samo 300 godina od nestanka čovjeka svijetom bi zavladale životinje, a među njima i one kojima prijeti nestanak. Život bi se vratio u rijeke, jezera, mora i oceane. No da je nekad Zemljom hodao čovjek vidjelo bi se i nakon 50 milijuna godina po plastici koja bi ostala u fosilima, a da i taj trag čovjeka nestane trebalo bi novih 50 milijuna godina.Može li sve ovo otrijezniti čovječanstvo? Hoće li čovjek shvatiti da ne može vječno protiv prirode, da joj ne može otimati i srce i dušu? Jesmo li u stanju razumjeti ono što reče slavni irski pisac Bernard Shaw: “Razuman čovjek prilagođava se svijetu, nerazuman čovjek uporno pokušava svijet prilagoditi sebi i tako cjelokupan progres zavisi od nerazumnog čovjeka”. Zašto ne obuzdamo te nerazumne među nama? Jer bez obzira na to što se stalno nagađa kako ćemo se uništiti novim svjetskim ratom, da će nas ubiti umjetna inteligencija, globalni ekocid ili zatopljenje, namjerno izazvana pandemija, ili neko novo čudo, čovjek može održati ravnotežu na planetu ako se pozabavi onim što vidi, ali ne čini ništa.Govori se tako o problemu korporativne moći gdje samo 200 korporacija vlada svijetom, a ekonomski su snažnije od 180 država zajedno. Zapošljavaju samo nekoliko milijuna ljudi, a imaju utjecaj na čak 80 posto stanovnika svijeta. Hiperkonzumerizam je poharao planet, gdje primjerice jedan prosječni supermarket u SAD-u nudi 50.000 artikala. Proizvode se automobili, kućanski aparati, mobiteli i računala koji traju samo koju godinu. Svijetom juri dvije milijarde automobila, a samo mali postotak čine oni koji ne zagađuju. Sve je više ljudi, a sve manje obradivih površina. Svjetskim morima, koja čine 71 posto površine Zemlje, pluta više od 150 milijuna tona plastičnog otpada. A čovjek ne čini ništa da to popravi, iako su mu stravičnu prognozu poslali još Cree Indijanci: “Tek kad posljednje stablo umre i posljednja rijeka bude otrovana, a posljednja riba uhvaćena, shvatit ćemo da ne možemo jesti novac!”.