Datum objave: 1. veljače, 2020.
Ne treba mnogo da strah krene i počne osvajati svijet. Dovoljno je reći virus, ovaj put koronavirus, pa vidjeti da su krenule izolacije, karantene, evakuacije, zrakoplovne kompanije otkazuju letove, zatvaraju se granice. Strah je najstarija i najjača emocija čovječanstva, a najstariji i najjači strah je strah od nepoznatog, rekao je američki pisac Howard Philips Lovecraft.
Suvremeni pak čovjek zna malo ili gotovo ništa o tome kolike su i kakve sve opasnosti od virusa i što se zapravo događa u tom svijetu opasnih ubojica koje prijete čovječanstvu. Znanstvenici kažu kako opasnost dolazi iz mikrosvemira iz kojeg nas napadaju nevidljivi virusi koji imaju promjer od jedva tri milijardita dijela milimetra! Najnoviji su podatci zastrašujući jer danas u svijetu postoji čak 320.000 najrazličitijih virusa, oni koji su od njih smrtonosni odgovorni su za više od 15 milijuna smrtnih slučajeva svake godine, a do danas nisu otkriveni lijekovi kojima bi se izliječili. Jači su od antibiotika, šire se i poljupcima, pa i spolnim odnosom, a jedan nam čak ubija karijeru. Čovječanstvo još nije dobilo bitku protiv virusa humane imunodeficijencije, poznatijeg kao HIV, najsmrtonosnijeg virusa modernog doba. Danas s HIV-om živi 37,9 milijuna ljudi, a samo je prošle godine u svijetu preminulo njih 770.000. Prenosi se nezaštićenim spolnim odnosom od osobe koja je inficirana, krvlju, te s majke na dijete prilikom poroda. Katastrofalna epidemija ebole ubila je 11.300 ljudi, prvi su slučajevi zabilježeni 1976., a pojavila se opet lani, sada u Kongu, pa je prošle godine proglašena i globalnom prijetnjom. Ni za taj virus već desetljećima ne postoji cjepivo.
PREBRZO ŠIRENJE
A kao prijetnja i globalna potencijalna opasnost, koja ljudima tjera strah u kosti, pojavljuju se neprestano novi virusi. Znanstvenici upozoravaju kako se u posljednjih 30 godina pojavilo i najmanje desetak virusa koje su stručnjaci prozvali "jahači apokalipse". Oni su donijeli i četrdesetak ubojitih bolesti, a većinom se prenose sa životinja na ljude. Drugim riječima, ljudima na planetu prijete uzročnici zoonoze, koje šire i domaće i divlje životinje. Sjetimo se virusa Zapadnog Nila, zika virusa i denga groznice što ih prenose komarci, a samo od denga groznice godišnje se zarazi i do 100 tisuća ljudi. Tu je i lassa virus, kojeg prenosi jedna vrsta štakora što živi u kućama, a godišnje se zarazi oko 300 tisuća ljudi i umire ih 5000. Nipah prenose plodojedi šišmiši, baš kao i njemu bliski virus hendra, ali on je već prešao na čovjeka i s konja. Apokaliptičnim ih znanstvenici zovu u strahu od različitih epidemija za koje svijet, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), sazna za četiri do pet godišnje. Njezini čelnici upozoravaju kako je danas vrlo visoka aktivnost smrtonosnih bolesti, kakva se nije dogodila u posljednjih 25 godina. Zato je svaka nova pojava, kao sada koronavirus, svojevrsni globalni test na stres, kažu znanstvenici, jer čovječanstvo treba stalno upozoravati na globalne opasnosti od pandemija i eksplozija nekih bolesti nakon kojih se ne bi govorilo o stotinama, nego o desetcima tisuća mrtvih. Da je doista riječ o ozbiljnim opasnostima, dokazuje i podatak kako se epidemija iz nekog zabačenog sela u nekom kutku svijeta može za samo 36 sati proširiti toliko da dosegne i najveće europske i američke gradove.Nije stoga čudno što je zbog koronavirusa WHO proglasila globalnu zdravstvenu krizu, i to ne samo zbog događanja u Kini, gdje se u Wuhanu, gradu veličine Londona, virus pojavio pa je cijeli grad u karanteni, nego zato što se virus već proširio u dvadesetak zemalja diljem svijeta i predstavlja globalnu opasnost. Prouzročuje simptome nalik na gripu, ali je mnogo opasniji.To više što virusolozi kažu kako je riječ o virusu sličnom SARS-u, ista vrsta, samo drugi oblik, a SARS je 2002. godine izazvao pandemiju, kada je smrtno stradalo oko tisuću ljudi. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina 20. stoljeća, ali su znanstvenici nedavno "otključali" kod novog koronavirusa 2019-nCoV, koji prije toga nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Ti su virusi podmukli, imaju veliku sposobnost prilagodbe, lako preskaču barijere između vrsta kako bi pronašli novog domaćina, što će reći i da se brzo šire.
GLOBALNA KRIZA
Zato znanstvenici još jednom upozoravaju svijet kako valja mnogo više uložiti u istraživanja da bi se što prije pronašlo uspješno cjepivo za ovaj, ali i druge viruse koji prijete čovječanstvu. Tvrde kako je strašno i pomisliti na epidemiju koja se ne bi mogla zaustaviti, jer virusi ne poznaju državne i druge granice, pa ne bi bili ugroženi samo ljudski životi, nego cijela globalna sigurnost i stabilnost. Ne stane li se na kraj takvim virusima, oni bi mogli zaustaviti i razvoj čovječanstva, uništiti ekonomije, razoriti zdravstvene sustave, pa i dovesti do kaosa i političke nestabilnosti. Zato je pravi trenutak da se svijet podsjeti na onu Marka Twaina: “Onaj tko izliječi bolest je vješt liječnik, ali onaj tko je spriječi je najbolji!”