Pomodarstvo, prevelika želja za krpicama, obućom, torbicama, parfemima i drugom robom koja je označena prestižnim markama ojačala je svjetsku mafiju koja na tržište plasira sve više uspješnih kopija i lažnjaka. Toliko su usavršili proizvodnju da oni koji imaju novca i pate od toga da šeću "markirani" vrlo teško prepoznaju krivotvorine, koje se već prodaju i u prodavaonicama.

S druge strane oni plićeg džepa kupuju ih i svjesno samo da bi mogli voditi utakmicu u prestižu u društvu i pokazati kako su i oni "markirani". Kopira se baš sve - Armani, Nike, Prada, Gucci… A koliko se razvio taj crni mafijaški posao s kopijama originala najpoznatijih svjetskih proizvođača pokazuj procjene kako se u svijetu trguje lažnom robom vrijednom više od 510 milijardi dolara, dok neki tvrde kako je riječ o čak 1200 milijardi dolara! Lažna je roba teška oko 10 posto svjetske razmjene, a industrija krivotvorene robe u EU i članicama OECD-a raste čak 3,3 posto godišnje, ne računajući proizvodnju lažnjaka i distribucija putem interneta, dok na globalnoj razini raste sedam posto. O kakvim se razmjerima trgovine i štete s lažnim brendovima radi zorno pokazuje podatak kako gubici poduzeća iz EU-a u izravnoj prodaji zbog krivotvorene robe godišnje iznose 56 milijardi eura, što odgovara gubitku u zapošljavanju od gotovo 468.000 radnih mjesta. Ako se u to ubroji šteta zbog krivotvorene robe u drugim sektorima, ukupni gubici u prodaji iznose 92 milijarde eura.


Krade se naravno i intelektualno vlasništvo, a poznat je i podatak kako su američke kompanije zbog krađe intelektualnog vlasništva u 2017. godini izgubile 200 milijardi dolara. A koliko se mafija stručnjaka za krivotvorine razmahala svjedoči i nevjerojatan podatak da se krivotvore čak i skupocjeni automobili kao što su Ferrari i Lamborghini, čiji originali koštaju od 400 do 800 tisuća dolara, a lažne se jurilice prodaju za siću od 45 do 65 tisuća dolara. Krivotvoreni su automobili dolazili iz Brazila, a vlasnici tvornice oglašavali su se na društvenim mrežama i tako ostvarivali velike zarade, jer su među ostalim u automobile ugrađivali daleko jeftinije motore drugih automobilskih tvrtki. Inače, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svom najnovijem izvješću o trgovini piratskom robom krivotvorinama izvijestila je o rastućim trendovima na tom crnom tržištu na temelju podataka o carinskim zapljenama za 2016. godinu. Između 2013. i 2016. godine one su se povećale za 50 milijardi dolara, a 2016. godine iznosile su 509 milijardi, ili 3,3 posto svjetske trgovine, koja ukupno inače u svijetu stagnira. Uvjerljivo najveći udio među piratskim proizvodima ima obuća – 22 posto, potom odjeća sa 16 posto, proizvodi od kože 13 posto, elektronika 12 posto, dok satovi svih mogućih lažnih marki iznose sedam posto. Slijede igračke i medicinska oprema. Udio krivotvorene robe u ukupnom uvozu Europske unije iz zemalja izvan Unije porastao je s pet posto u 2013., na 6,8 posto u 2016. godini. Većina krivotvorina potječe iz Kine i Hong Konga. Ostali glavni izvori porijekla ‘lažnjaka‘ su Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Singapur, Tajland i Indija. Zemlje koje su u 2016. najviše pogođene krivotvorenjem bile su SAD, čije su marke ili patenti oštećeni pokušajima prodaje 24 posto oduzetih lažnih proizvoda, slijede Francuska, Italija i Švicarska, svi iznad deset posto. Među 15 zemalja iz kojih porijeklo vuče najveći dio zaplijenjenih krivotvorina samo je jedna iz Europe, Sjeverna Makedonija koja je u to društvo ušla 2016. godine.


Najnoviji podaci koje je objavila Europska komisija pokazuju da se broj zaustavljenih lažnih proizvoda uvezenih u EU tijekom 2018. povećao zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu. Broj zaplijenjenih pošiljaka porastao je s 57.433 u 2017. na 69.354 u 2018. U godini 2018. zadržano je gotovo 27 milijuna artikala kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva i čija je ulična vrijednost gotovo 740 milijuna eura. Naravno, i Hrvati vole biti "markirani", a budući najveći broj građana i nema podeblje novčanike, krivotvorine najrazličitijih poznatih marki i na našem su se tržištu udomaćile, iako borba protiv takvog crnog tržišta neprestano traje. Svako malo dolazi do policijskih akcija u kojima se razotkrivaju trgovci lažnjacima. Podsjećamo kako je u Sesvetama proljetos carina zaplijenila i uništila veliku količinu krivotvorene odjeće, obuće, torbi i galanterije s logom luksuznih modnih brendova kao što su Armani, Prada ili D&G. Čak pet godina jedna je Goranka sa svojim pomagačem putem interneta na 6.000 adresa prodala tenisice Nike, Adisas, Converse i druge marke. A takvih je primjera bezbroj. U EU se neprestano upozorava na jačanje carinskih službi i aktivnosti protiv krivotvorenja i piratstva, ali i na to kako im je posao otežan jer stiže sve veći broj malih paketa prodajom putem interneta.

Zato je prioritetna zadaća zaštita cjelovitosti unutarnjeg tržišta i carinske unije te djelotvorna provedba prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu opskrbe. A možda u prepoznavanju lažnjaka pomogne i suvremena tehnologija. Jer sa Sveučilišta u Kopenhagenu stižu vijesti kako su razvili najsigurniji sustav označavanja na svijetu za borbu protiv piratske robe, uključujući piratske lijekove, prehrambene proizvode, dizajnerske proizvode i umjetnička djela. Sustav bi mogao biti na tržištu za godinu dana a zato što su oznake slučajne, ne mogu se hakirati.