Mnogo je ljutnje u svijetu onih koji stvaraju videoigre i njima se bave na bilo koji način kad se taj ozbiljan posao naziva - igricama. Iako su videoigre postale dio popularne kulture još od ranih osamdesetih godina, one su ostale igrice, jer nitko nije mogao ni u snu predvidjeti koliko će se razviti industrija videoigara u 21. stoljeću.

A da to odavna više nisu igrice i da je riječ o velikom poslu za ozbiljne igrače dokaza je mnogo, a jedan od njih svakako da su na primjer samo Amerikanci lani na videoigre potrošili čak 35,8 milijuna dolara. Ili još bolja usporedba - to je čak tri puta više no što je potrošeno na kupnju glazbe ili filmova! Danas igranje više nikako nije tek zabava za mlade koji ne znaju što bi sa sobom, bar kada je riječ o novcu koji se u svijetu u videoigrama obrće. Prema podatcima na globalnoj razini, vrijednost industrije računalnih igara je u 2018. iznosila 137,9 milijardi američkih dolara, što je rast u zaradi za čak 13 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Dogodilo se to posebno zahvaljujući videoigri Fortinet, koja je u jednoj godini zaradila vrtoglave 2,4 milijarde dolara, što je rekord, jer to nije nikada ostvarila ni jedna druga videoigra. Očekuje se kako će ove godine proizvođači igara za računare i konzole okrenuti čak 150 milijardi dolara. Koliki se novac vrti u svijetu videoigara još je jasnije ako se zna kako je u razdoblju od 2001. do 2005. industrija videoigara bilježila približno jednake prihode kao filmska i glazbena industrija, a 2018. godine ukupni prihod glazbene i filmske industrije iznosio je samo 38,5 posto prihoda industrije videoigara, ili 42 milijarde dolara. To sve govori kako je industrija videoigara jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu.Izuzetan rast posebno je potaknut otkad je ostvarena mogućnost igranja na mobilnim uređajima, a istraživanje je pokazalo kako je na tom planu dosegnuto 26 posto ukupnog vremena koje potrošimo na medije. Baš su pametni uređaji unijeli pravu revoluciju, pa su i najzastupljenije mobilne igre s 32 posto, potom igre na konzolama s 31 posto, PC igre s 23 posto i najmanje s tek četiri posto igre na društvenim mrežama. Podatci kažu kako danas u svijetu videoigre igra više od 2,5 milijardi ljudi. Vrlo je zanimljivo kako najviše na videoigre troše u Japanu, oko 150 dolara po glavi stanovnika, potom u Južnoj Koreji nešto više od 120 dolara, zatim u SAD-u oko 110 dolara, a u Europi na prvom je mjestu Velika Britanija s 80 dolara po glavi stanovnika. Poseban fenomen vezan je uz Kinu, gdje se na videoigre troši samo 25 dolara po glavi stanovnika, a s druge strane Kina je prema podatcima iz 2017. ostvarila četvrtinu svih prihoda od videoigara diljem svijeta, više nego SAD i Njemačka zajedno. Uz to, kineska tvrtka Tencent pripada među 10 najvećih na svijetu, a prognoze kažu da, ako nastavi svoj rast po trenutnoj stopi, do 2025. mogla bi postati i najveća na svijetu. Kinesko se tržište već danas procjenjuje na više od 46 milijardi dolara. Kina je prva u svijetu i na listi najvećih globalnih izvoznika videoigara s čak 45,2 posto i 11 milijardi dolara zarade. Tu su još Japan, Nizozemska i Hong Kong, zemlje koje zarađuju više od dvije milijarde dolara.Igrači ili gameri u prosjeku su mladi od 18 do 24 godine. Oni troše oko 14 posto svojih prihoda na videoigre, a više troše samo na odjeću i hranu. Posao pak cvjeta jer se primjerice u Europi broj igrača u dobi od 33 do 44 godine povećao za 46 posto, a raste i broj onih od 45 do 65 godina. Zanimljivo je i da stariji provode uz igre 7,5 sati na tjedan, a mlađi 6,5 sati. Igrači su većinom muškarci, koji imaju potrebu da se natječu, dok žene uglavnom igraju da bi završile igru. Videoigre se spretno guraju na Olimpijske igre, pa je u veljači 2018. održana prva E-sportska manifestacija na zimskim olimpijskim igrama, a može se očekivati da će se dodjeljivati medalje najkasnije do 2024. godine. Naime, videoigre više nisu samo zabava, već unosan biznis jer igrači, a time i sponzori kojih je sve više, mogu zaraditi znatne količine novca igrajući turnire. Naravno, tu je i Hrvatska gdje se razvojem igara bavi 60-ak poduzeća s 500-tinjak zaposlenih i godišnjim prihodom većim od 400 milijuna kuna. Prihodi rastu, ali valja reći kako je 99 posto od izvoza, što govori o kvaliteti i atraktivnosti hrvatskih igara i vrsnim stručnjacima.U europskoj i svjetskoj industriji videoigara godišnji je prosjek rasta oko 10 posto, a u Hrvatskoj čak 50 posto! A oni koji se u nas bave tim sve unosnijim poslom kažu kako ima mnogo prostora za rast, ali nedostaje mnogo toga, prije svega stručnog kadra, specijaliziranih stručnjaka i pravih programa za stručno usavršavanje.Jedina smo članica EU-a koja sa SAD-om ima dvostruko oporezivanje. Zemlje koje su prepoznale kako taj posao cvjeta imaju i posebne programe potpore i olakšica. U nas su i previsoka davanja na plaće, pa su stručnjaci odmah i veći trošak. U Poljskoj, na primjer, gdje to nije tako, izvoz je u pet godina porastao za fantastičnih 3810 posto! Poljska je u 2018. godini izvezla videoigre i uređaje za 1,24 milijarde dolara, čak 6,5 posto globalnog iznosa. Vrijeme je da mijenjamo stvari i da i mi igre shvatimo ozbiljno, a ne kao igrice.