Svijet, a ni Hrvatska, definitivno nisu poslušali, a niti mare za slavnog francuskog književnika Jeana Jacquesa Rousseaua koji je lijepo rekao: “Sve knjige sam zatvorio, a samo će jedna ostati svim očima otvorena za svagda, knjiga prirode”. Jer, da su proniknuli u dubinu te poruke ne bismo danas bili u situaciji da se čovječanstvo čak ne plaši ni nuklearnog rata, ali se silno boji klimatskih promjena.

A u najvećoj anketi do sada, provedenoj u 26 zemalja među 27.000 ljudi, o tome čega se najviše plaše, njih 67 posto izjasnilo se da je svijet najugroženiji upravo zbog klimatskih promjena. Globalno sve izgleda zastrašujuće, katastrofično, gotovo apokaliptično. Tako kapitalna studija o povezanosti oceana, ledenjaka, ledenih kapa i klime, koju je sastavilo više od 100 autora na temelju 7000 znanstvenih dokumenata, objašnjava kakve će strašne posljedice rasta razine oceana, brzog topljenja ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici, i smanjenje ledenjaka imati za 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima, ili u visokim planinskim predjelima. Već u ovom stoljeću, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, razine mora mogle bi se povećati za metar, što je deset puta više u odnosu na 20. stoljeće. I ona užasavajuća prognoza - do 2300. godine rast razine mora mogao bi premašiti - pet metara!Tako stvari stoje globalno, uznemirujuće i užasavajuće. Što se događa s nama? Kako u toj apokaliptičnoj prognozi izgleda sudbina Hrvatske? Čega se mi trebamo najviše plašiti i zašto? Valja odmah reći kako neka istraživanja i analize govore da ni Hrvatsku strahote i katastrofični problemi neće mimoići. Uvijek se govori kako Hrvatska ima velike zalihe vode, ali mogli bismo bez vode ostati. Stvarna je opasnost da neka mjesta na obali Jadrana i otocima budu poplavljena, da će Gorski Kotar ostati bez snijega. Prijete ekstremne suše, požari, poplave, spominje se i prava najezda nekih novih životinja, ljudi će više obolijevati, a govori se i o gladi. O svemu tome govore hrvatski stručnjaci, ali i “Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu”. Dokument otkriva niz podataka koji zabrinjavaju, primjerice da je Hrvatska među tri zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih neprilika u odnosu na BDP. Od 1980. do 2013. gubici su iznosili 2 milijarde i 250 milijuna eura, ili oko 68 milijuna eura u prosjeku godišnje. A tijekom 2014. i 2015. štete su silno porasle i koštale su Hrvatsku dodatnih 580 milijuna eura! Zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjit će se za tri do osam posto, a sve to može imati za posljedicu više cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. Koliko je ozbiljan problem zatopljenja svjedoči podatak da je rekordni toplinski val koji je 2003. pogodio Europu odnio oko 35.000 života, a procjenjuje se da je u kolovozu 2003. stopa smrtnosti u Hrvatskoj bila viša za četiri posto. U sljedećim bi godinama broj paklenih dana u istočnoj Hrvatskoj i većem dijelu Jadrana trebao narasti u prosjeku za šest do osam, a u razdoblju od 2041. do 2070. i za 12 dana. A zato će Gorski kotar i Lika postati najugodnija područja za život u Hrvatskoj, čega ljudi još nisu svjesni. Do 2040. zimi je projicirano značajno smanjenje snježnog pokrova. Najveći gubitak snijega bit će u Gorskom kotaru i do 50 posto za 10 ili 20 godina, a u razdoblju od 2041. do 2070. očekuje se daljnje smanjenje u čitavoj Hrvatskoj. Strategija kaže kako će život u Dalmaciji i na otocima biti sve nepodnošljiviji zbog ubitačnih ljetnih vrućina koje će biti teško izdržljive. Bit će problema s vodom, jer ćemo imati sve manje tekuće vode, bez obzira na to što smo bogati vodom, ali nismo s vodnim resursima, zato što imamo mnogo kraškog terena i voda vrlo brzo ponire. A detaljni prikazi utjecaja na obalu govore da će biti ugroženi krajevi s niskom obalom. Optimistična varijanta govori o porastu globalne srednje razine mora do 2065. od 19 do 33 cm, a u nepovoljnijem slučaju more će se podići i do 38 centimetara. A do kraja stoljeća rast je od 32 do 63 cm u blažem, i od 45 do čak 82 cm u lošijoj varijanti. Zato se i navodi kako će priobalje biti poplavljeno s obzirom na nisku nadmorsku visinu. Čitav niz mjesta mogla bi biti u problemima – naselja na Krku, Cresu, Pagu, Bolu, Korčuli… ali i mjesta poput Trogira, Splita, Šibenika, Makarske, Nina, pa i Dubrovnik. I zato nije čudno što je sve više stručnjaka koji kažu da će trebati iseliti prvi red do mora. Bit će problema i u ribarstvu. Očekivani porast temperature Jadranskog mora do 2,4 stupnja do 2070. prouzročit će značajne migracije riba u dublje vode.Porast temperature pogodovat će uzgoju tune i komarče, a negativno će djelovati na proizvodnju lubina i kamenice. Klimatske promjene donijet će i velike probleme za zdravlje nacije, kroz razvoj bolesti, osobito kroničnih, sve više infekcija probavnog sustava, više karcinoma..., kao i bolesti koje prenose komarci i ptice. Naravno, klimatske promjene nemoguće je zaustaviti, ali se mogu usporiti. Ali, ne samo deklarativno, nego istinskim radom i velikim sredstvima. Za njihovo ublažavanje Hrvatska planira uložiti oko 27 milijardi kuna do 2040. Koliko bi sve bilo bezbolnije, lakše i jeftinije da smo poslušali Tolstoja: “Sreća - to je biti s prirodom, gledati je i s njom govoriti!”.