Živjeti znači biti stalno u opasnosti - reče poznati njemački filozof Friedrich Wilhelm Nietzsche. I čovjek je zbilja cijelo vrijeme u opasnosti, čovječanstvo je u opasnosti i u strahu. A opasnosti i strahovi toliko su veliki da su se njima već počeli intenzivno baviti i znanstvenici.

Jer tko se neće uplašiti kada se počinje zveckati oružjem i kada neki najpoznatiji politički analitičari govore o novom hladnom ratu, jer Rusi i Amerikanci stalno se bore za prevlast i ne mogu se dogovoriti da stopiraju utrku u nuklearnom naoružanju. I dok se jedni analitičari bave nuklearnim ratom, drugi uporno plaše svijet upozoravajući ga na, prema njima, još veću opasnost – klimatske promjene i pritom pokazuju prstom na Donalda Trumpa, koji kategorično negira klimatske promjene i koji je bez zadrške napustio poznati Pariški sporazum. A najnovija je studija, nakon opsežnog istraživanja, pokazala kako građani svijeta vide veću opasnost u klimatskim promjenama negoli u strahu od nuklearnog rata. Uza sve to, ljudi se više boje utjecaja klimatskih promjena i od mogućih novih terorističkih napada. Objavio je to Američki centar za istraživanja nakon svog istraživanja među 27.000 ljudi u 26 zemalja svijeta kako bi bio bliže spoznajama od čega najviše i zašto strahuju ljudi diljem svijeta i koliko je taj strah opravdan.Da je svijet najugroženiji zbog klimatskih promjena, izjasnilo se više od dvije trećine ispitanika, ili njih 67 posto, što je čak 11 posto više negoli u istraživanju prije pet godina, a to pokazuje da taj strah raste. Kako bi Islamska država ponovo mogla ojačati i zaprijetiti terorističkim akcijama, strahuje 62 posto građana svijeta. Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da svijet nije zabrinut zbog eventualnog nuklearnog rata unatoč povremenom nabrijavanju između SAD-a i Rusije, ili SAD-a i Sjeverne Koreje. Najbolje to pokazuju podatci iz istraživanja prema kojima građani Južne Koreje, koji bi bili prvi na udaru i najviše nastradali ako bi došlo do bilo kakvog sukoba SAD-a i Sjeverne Koreje, kažu da su i za njih mnogo opasnije klimatske promjene. Globalno gledajući, posebno se klimatskih promjena plaše Europljani i Južnoamerikanci. A istraživanje je pokazalo i kako je regionalno situacija drukčija, posebno zbog tema koje nameću mediji, ističu znanstvenici. O tome svjedoči i to što Amerikanci najveću prijetnju za svoje društvo vide u novim potencijalnim hakerskim napadima, a. primjerice, Indonezijci se najviše boje ISIS-a. Ili što Amerikanci strahuju i vide opasnost od Rusije zbog sustavnog medijskog bavljenja temom mogućeg upletanja Rusije u prošle predsjedničke izbore. Valja pri tome napomenuti kako je istraživanje javnog mnijenja u Rusiji pokazalo da više od trećine Rusa strahuje kako bi njihova zemlja u dogledno vrijeme mogla biti vojno napadnuta, a najveću prijetnju vide u SAD-u i Ukrajini. U istraživanju Ruskog istraživačkog centra za javno mnijenje 63 posto ispitanika izjasnilo se kako strahuje da bi SAD mogao vojno napasti Rusiju. A Ukrajinu kao prijetnju vidi 31 posto ispitanika. Zanimljivo je pak kako je studija na 27.000 ispitanika u 26 zemalja pokazala i važan podatak što se tiče dojma o snazi triju svjetskih velesila - Kine, Rusije i SAD-a; većina ispitanika i dalje misli da je SAD najopasniji među globalnim igračima. Znanstvenici koji stoje iza te studije kažu kako se to može pripisati osebujnom i "ratničkom" predsjedničkom stilu aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.Zanimljivo je kako prema velikom istraživanju u Njemačkoj najveći strah izazivaju izbjeglička kriza i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa. Da će izbjeglice preplaviti državu, strahuje čak 56 posto Nijemaca. Nimalo čudno, jer podatci govore da u Njemačkoj živi 83 milijuna ljudi, a 25,5 posto populacije čine ljudi imigrantskih korijena, ili rekordnih 20,8 milijuna, što je 2,5 posto više u odnosu prema podatcima od prošle godine. S druge strane, više od polovine ispitanika, čak 55 posto, najviše strahuje od opasnosti koju donosi Trumpova politika. U odnosu prema prošloj godini, strah od terorizma ove je godine s 59 pao na 44 posto. Zanimljivo je da se u mnogim europskim zemljama u istraživanjima o opasnostima za čovječanstvo navodi strah od nuklearnog rata, ali kada je riječ o zveckanju oružjem između nuklearnih sila Indije i Pakistana, jer Pakistan ima 150, a Indija 140 nuklearnih bombi. Osim toga mnogo se novca daje za naoružanje - Indija u prošloj godini 58 milijardi dolara, a teritorijalno i po broju stanovnika znatno manji Pakistan 11 milijardi dolara.No pobjegnimo malo od ratnih nevolja, jer se građani svijeta silno plaše onog što ih stiže u danima starosti - kao opasnost vide strah za svoje mirovine. Oko 58 posto Nijemaca zabrinuto je da neće imati dovoljno novca u mirovini. Nešto više od 59 posto Australaca boji se da će njihov mirovinski sustav postati neodrživ. Belgija je poznata po visokim plaćama, ali pad s plaće na mirovinu zabrinjava 60 posto građana. Oko 62 posto Amerikanaca boji se da neće dovoljno uštedjeti za mirovinu, 62 posto Čeha strahuje od malih mirovina, 65 posto Rumunja, 69 posto Francuza, 70 Španjolaca… Očito, opasnosti i strahovi u svijetu imaju razna imena i nema jedinstvene formule kako ih prevladati. Možda netko uspije uz onu Aristotelovu: “Onaj tko prevlada svoje strahove bit će istinski slobodan.”