Datum objave: 21. rujna, 2019.
Nastavimo li nerazborito i neoprezno razvijati tehnologiju, ona bi se od naše sluškinje mogla pretvoriti u krvnika. Živimo u svijetu nuklearnih divova i etičkih patuljaka - rekao je 11. studenoga davne 1948. godine u govoru na Dan primirja, u povodu godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, američki general Omar N. Bradley.
Punih sedam desetljeća kasnije njegove riječi, nažalost, mogu postati i stvarnost, jer čovjek kao da ima stalnu i veliku želju za samouništenjem. Svijet su ovih dana uzdrmali dronovi, te bespilotne letjelice koje se množe poput golubova i sve više preplavljuju nebo. Ali te ptičice i sve veće ptičurine nisu nimalo neopasne kada se nalaze u rukama zla, o čemu najbolje svjedoče posljednji napadi na naftna postrojenja naftnog diva Saudi Aramco u Saudijskoj Arabiji, koji su prouzročili veliku štetu i opet prestrašili svijet zbog zveckanja oružjem i mogućeg rata. Jer, iako su jemenski pobunjenici Huti preuzeli odgovornost za napad, sve više zemalja, među njima i sama Saudijska Arabija i njihov saveznik SAD, za krivca optužuju Iran, koji niječe optužbe. I dok su neke europske zemlje, Kina i Rusija pozvale na suzdržanost, američki predsjednik Donald Trump napisao je: "Naš prst je na okidaču" i rekao kako čeka da mu "Saudijci jave za koga vjeruju da stoji iza napada te kako će dalje postupati." Trump je podsjetio i na incident kada je krajem lipnja Iran oborio američki špijunski dron, tvrdeći da je ušao u njegov zračni prostor, a Amerikanci su tvrdili da je bio u međunarodnom prostoru. Potom je Trump odobrio vojne napade protiv Irana u znak odmazde za rušenje bespilotne letjelice Global Hawk vrijedne 130 milijuna dolara, ali se predomislio kad su zrakoplovi već bili u zraku. Svijet je opet bio pred požarom i strahotama rata – zbog dronova.
NOVE KAMIKAZE
Nameće se, naravno, odmah i niz pitanja, među kojima i ono - treba li svijet strahovati od dronova? Ako se nađu na strani zla, mogu počiniti neviđene zločine, jer su sve savršeniji i višenamjenski, a oni u sve masovnijoj uporabi i sve jeftiniji. Bespilotne letjelice mogu biti strašno oružje u rukama terorista, a protiv njih će se biti i sve teže boriti. Sve usavršeniji samoubilački dronovi, ili dronovi kamikaze, kako ih zovu jer budu uništeni nakon napada na metu, lete brzinom i 250 km/h, a doseg im je fantastičnih 1500 kilometara. Takvim su dronovima napadnuta i naftna postrojenja, a k tome još i jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran, tvrde kako su njihovi dronovi modificirani s mlaznim motorima, pa stručnjaci smatraju da su uz takav doseg zaista mogli bespilotnim letjelicama napasti naftna postrojenja. Oni koriste dronove koji su gotovo posve isti onima koje koristi Iran, pa su ih Saudijci odmah optužili da Hutije opskrbljuju raketama i bespilotnim letjelicama. A koliko su opasne te kamikaza letjelice govori i podatak da one mogu nositi i eksploziv, što dokazuje jedan od prijašnjih napada dronom koji su koristili Huti, kada je letjelica nosila 18 kilograma eksploziva. Što su ovaj put nosili dronovi nije poznato, ali svijet strahuje od najave Huta kako će opet napasti Saudijsku Arabiju, što bi dovelo situaciju na Bliskom istoku do usijanja ne samo zbog utjecaja na višu globalnu cijenu nafte nego i zbog mogućih novih ratnih sukoba. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman rekao je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da je Kraljevstvo "voljno i sposobno" odgovoriti na napade na naftna postrojenja za koja su odgovornost preuzeli Huti. Trump je pak Salmanu potvrdio da je SAD spreman na suradnju s Kraljevstvom kako bi zaštitio njegovu sigurnost nakon napada dronovima.Ali kako to da se Saudijci nisu obranili, već su, prema mnogim stručnjacima, doživjeli blamažu. Saudijska Arabija najvažniji je kupac američkog oružja - čak deset posto ukupnog američkog izvoza oružja odlazi u tu zemlju, koja je treća sila u svijetu, iza SAD-a i Kine, po potrošnji za naoružanje, za što izdvaja godišnje 67,6 milijardi dolara! Imaju cijelu hrpu projektila, najmoderniju zračnu obranu, uključujući 3 D radare i još čuda od američke tehnike, a nisu se obranili od nekoliko relativno jeftinih dronova, koji su im uništili skupa naftna postrojenja. Potrošili su milijarde dolara na naprednu zapadnu vojnu opremu koja je pretežito namijenjena sprječavanju napada s velikih visina, a koja je neodgovarajuća za jeftine dronove i krstareće projektile. To samo potvrđuje činjenicu kako upotreba dronova u borbene svrhe izaziva golemu zabrinutost.
MILIJARDE ZA OBRANU
Naime, otkako je 2002. godine američka vojska izvela prvi napad bespilotnom letjelicom protiv Al-Kaide u Jemenu, stručnjaci neprestano istražuju kako se najefikasnije od dronova zaštititi i obraniti. Jer, dronovi postaju sve savršeniji, samostalno mogu ispaljivati projektile, a istraživači nastoje proizvesti dronove poput insekata, primjerice veličine vilinskog konjica. Otud i stalna upozorenja znanstvenika kako bespilotne letjelice postaju stalna eskalacija prijetnje, jer će ih koristiti terorističke grupe, kriminalne grupe, narkokarteli. A potraga za sprječavanjem štetnog djelovanja dronova mogla bi postati i nova vrsta utrke u naoružanju. Tako su te leteće mašinice, kako netko reče, postale blagoslov i kletva modernog doba.