Nova opasnost za svijet zove se Grenland - vrtjelo se ovih dana po svim svjetskim medijima. Topi se toliko brzo da već podiže razine mora, a buknuli su i požari. Samo u jednom danu, u najvećem otapanju do sada, 11 milijardi tona leda pretvorilo se u vodu - to je 4,4 milijuna olimpijskih bazena! A očekivani prosjek za ljeto je od 60 do 70 milijardi tona! I led debeo tri kilometra topit će se sve brže - najgori scenarij predviđa porast razine mora za 98 centimetara do kraja stoljeća, tvrde znanstvenici.

Prosječna razina mora porasla bi za sedam metara, a to je katastrofa, stravična apokalipsu. Znanstvenici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, ali do posljednjeg tjedna u srpnju topljenje je dostiglo razinu koju su klimatski modeli predvidjeli za 2070. godinu. A onda svijet zagrmi kako američki predsjednik Donald Trump želi kupiti baš taj opasni Grenland i toliko ga želi da je, kad je dobio odbijenicu od Danske, odlučio odgoditi posjet toj zemlji. Naime, premijerka Mette Frederiksen rekla je da “Grenland nije na prodaju” i dodala da “Grenland nije danski, Grenland pripada Grenlandu.” A sve je to dovoljno da se svijet zapita - što se to događa? Što skriva Grenland koji se topi pred očima zabrinutih znanstvenika? Može li to doista biti katastrofa za planet Zemlju i kakva? I zašto se baš sada pojavljuje Donald Trump sa svojom ponudom? Naime, prethodno su se tu pokušali ugurati Norvežani, Kanađani i Kinezi, a najagresivniji u želji su Rusi. O kakvoj se zapravo zlatnoj koki radi, kad je riječ o najvećem otoku na svijetu, koji se nalazi između Atlantskog i Sjevernog ledenog oceana i koji je po mnogima ‘strateško mjesto s puno vrijednih minerala’?Najprije valja reći kako je ledeni pokrov Grenlanda drugi po veličini na svijetu, a njegovo dramatično topljenje sugerira kako se ledeni pokrivač približava opasnoj prekretnici nakon koje bi mogao i potpuno nestati. Posljednja četiri mjeseca led se neprekidno topi, a otapanju su uz klimu dodatno pridonijeli i veliki požari, kojih je samo od početka srpnja bilo više od stotinu. U proteklih je 20 godina Grenland izgubio više leda nego što tijekom padanja snijega zimi dobije. Velika studija s kraja prošle godine pokazala je kako se ledeni pokrivač Grenlanda u posljednjih nekoliko desetljeća topi “nezapamćenom brzinom”, koja je oko 50 posto veća od predindustrijske razine i 33 posto iznad razine otapanja u 20. stoljeću. Koliko je situacija ozbiljna i zabrinjavajuća, znanstvenici su izračunali i bilancu mase ledenog pokrova na Grenlandu tako što su usporedili procjene količine leda koji se odlomio u oceanu s akumulacijom snijega u unutrašnjosti zemlje u posljednjih 46 godina. Otkrili su da se stopa gubitka leda od tada povećala šest puta, mnogo brže nego što se to moglo uopće i pretpostaviti. Znanstvenici k tome kažu kako do katastrofe može doći i da se ne otopi sav led na Grenlandu. Dovoljan je i manji dio da zaprijeti milijunima ljudi diljem svijeta koji žive uz more, jer ledeni pokrivač Grenlanda ključni je dio sustava globalne klime i njegovo topljenje dovelo bi do porasta razine mora. Katastrofalno podizanje razine mora zbog otapanja progutalo bi obalne gradove diljem svijeta. A čak između 40 i 50 posto svjetske populacije živi u gradovima koji se nalaze na obalama mora i kojima prijeti opasnost od podizanja njegove razine, kao što su Tokio, New York, Miami, Los Angeles… A za strah je dovoljan još jedan strašan podatak do kojeg se došlo istraživanjem - ledeni pokrivač na Grenlandu sadrži dovoljno vode za podizanje globalne razine oceana i mora za sedam metara!U sve to, očito, previše ne vjeruje Donald Trump, koji negira klimatske promjene i kojeg prije svega zanimaju geopolitički utjecaj i dominacija na Arktiku, u utrci s Kinom i posebno nasrtljivom Rusijom, ali i bogatstva koja se nalaze na Grenlandu, a koja bi topljenjem leda bila još dostupnija. Trumpa zanima Sjeverni morski put kojim se uvelike skraćuje plovidba iz Dalekog istoka prema Atlantskom oceanu - Europi i istočnoj obali Sjeverne Amerike. Zna Trump i da je Grenland bogat takvim vrijednim resursima poput ruda, čiste vode i leda, ribljih vrsta, bioresursa, obnovljive energije. Geološka služba SAD-a procjenjuje kako na otoku ima rezervi nafte u količini od 17,5 milijardi barela, kao i 148,2 trilijuna kubičnih metara zemnoga plina. Danas je pak glavni prirodni resurs riba, a morski plodovi čine čak 87 posto ukupnog izvoza Grenlanda ili 280 milijuna dolara godišnje. Populistu Trumpu potrebni su i novi politički bodovi među Amerikancima jer “osvajanje” Grenlanda i širenje teritorija dalo bi mu novu snagu. Valja podsjetiti kako su dosadašnji pokušaji na tom tragu bili neuspješni, a posljednji onaj predsjednika Harryja Trumana 1946., kada je za Grenland nudio 100 milijuna dolara u zlatu. Današnja vrijednost te ponude kreće se oko 1,4 milijarde dolara.Neki analitičari kažu kako se negativni odgovor Grenlanda Trumpu krije samo u cijeni, jer sporazumom Danske i SAD-a Amerikanci od 1951. imaju na otoku već svoju najsjeverniju zrakoplovnu bazu Thule. A Dancima treba novac jer imaju teškoća s isplatom subvencija Grenlandu teških godišnje 591 milijun dolara. Dovoljno da Trump ne posustane.