Datum objave: 27. srpnja, 2019.
Inteligentan čovjek ponekad je prisiljen biti pijan kako bi proveo vrijeme sa svojim budalama, rekao je davno znameniti pisac Ernest Hemingway. I nevjerojatno koliko je bio u pravu, jer u svijetu je, pozivaju na uzbunu znanstvenici, sve manje inteligentnih ljudi, a sve više onih koji to nisu, koji su, kako se to narodski kaže, nešto bedastiji. Naime, od vremena kada su napravljeni prvi testovi, prije više od 100 godina, rezultati koje su ljudi ostvarivali konstantno su se povećavali.
Prvi je to zamijetio znanstvenik James Flynn osamdesetih godina, pa je taj trend nazvan po njemu - Flynnovim efektom. Prema testovima u jednom je stoljeću kvocijent inteligencije porastao za čak 30 bodova. Od Drugog svjetskog rata do 1975. godine prosječni IQ bio je u porastu za po tri boda u svakom desetljeću. A potom je rast ne samo usporen nego se bilježe i sve jači negativni trendovi. Znanstvenici koji su obavili niz istraživanja o toj temi redom tvrde da je prosječni kvocijent inteligencije počeo padati s rođenima 1975. godine, a do danas je situacija iz godine u godinu postajala sve lošija. Sve je pak šokirala studija iz Velike Britanije u kojoj su izneseni podatci da je kvocijent inteligencije u padu između 2,5 i 4,3 boda po svakom desetljeću! Dovoljno da se postavi pitanje poput - što se dogodilo da su ljudi sve manje inteligentni? Je li čovjek dosegnuo vrhunac svoje inteligencije i slijedi li nam tijekom sljedećih desetljeća pad IQ-a? Zašto naš mozak stagnira, pa i počinje zaostajati? Jesmo li počeli plaćati skupu cijenu civilizacijskog napretka, jer djeca i mladi sve su manje inteligentni? Postoji li način da ponovno preokrenemo trendove i prije svega promjenom načina učenja "poradimo" na našem IQ-u?
OČEVI PAMETNIJI
Da smo manje pametni svjedoče brojne studije i istraživanja s raznih strana svijeta. Ona najnovija dolazi iz Osla koja donosi strašno otkriće da su rezultati IQ testiranja kod norveških muškaraca niži nego kod njihovih očeva. A koliko je to ozbiljno istraživanje govori podatak kako su uspoređeni rezultati standardnih IQ testova više od 730.000 muškaraca između 1970. i 2009. godine, i to među ročnicima norveške vojske. Znači, obuhvaćena su tri desetljeća generacija Norvežana koji su stupali u vojsku i u tu svrhu rješavali testove inteligencije. Utvrdili su i prijelomnu godinu, pa su tako rođeni 1975. rješavali test inteligencije s prosječnom uspješnošću od 102,3 boda, a nakon toga - pad. Rođeni 1989. imali su uspješnost manju za 2,9 bodova, a oni rođeni 1991. s kojima analiza završava, a ispunjavali su test 2009., za 2,6 bodova. Rezultati IQ testova časnika američke mornarice u četvrt stoljeća - od 1980. do 2014. - pali su za 2,6 bodova. Rezultati ni u drugim zemljama gdje se provode istraživanja nisu nimalo bolji bez obzira na razne vrste mjerenja. Primjerice, u Finskoj, Norveškoj i Danskoj nakon sredine devedesetih prosječni kvocijent inteligencije pada za 0,2 boda godišnje. IQ opada stalno, a znanstvenici su utvrdili kako je pad u 10 godina bio 8,4 boda, što znači da bi globalni pad bio 3,18 bodova u dekadi. Naravno da su znanstvenici tražili i traže odgovore na pitanje zašto smo sve manje pametni. Novozelandski ugledni znanstvenik James Flynn vrlo je jasno rekao kako je sigurno da ljudski mozak nema danas više genetskog potencijala jer mu evolucija nije u tek nekoliko generacija podarila bolji mozak. U usporedbi s razdobljem od prije 30 godina čovjek danas radi puno manje kognitivno zahtjevnih poslova. Sve zbog automatizacije koja je rezultirala puno većim obujmom jednostavnijih poslova pa su mnogi znanstvenici uvjereni da će širenje strojeva podobnih sofisticiranom razmišljanju izazvati u nas još manje korištenje mozga.Uvijek je smisao rada bio da se nauči što više vještina za rješavanje problema. Naime, ako posao traži razmišljanje, tada će i odgovarajući dio mozga više trenirati, a u suprotnosti dio mozga mogao bi i atrofirati. Mnogi strojevi koje je čovjek izmislio oslobodili su čovjeka i rada i razmišljanja - od stroja za pranje rublja pa do računala. Automobili, dizala, pokretne stube… učinili su i da se manje krećemo, a da sve više radimo sjedeći.
MANJE ZAPOSLEN
Britanski znanstvenik Michael Mosley tvrdi kako bi to prepuštanje čovjekovih aktivnosti tehnologiji moglo uvjetovati porast pojavnosti bolesti mozga poput demencije koja je u Velikoj Britaniji već prvi uzrok smrti žena. Istraživanja pokazuju kako vrijednost IQ-a pada zbog manje uporabe mozga, jer se sustavno koriste tehnološke inovacije. Nije potrebno razmišljati, jer spoznaje o gotovo svemu što nas zanima danas dobivamo uz dva, tri klika na računalu. Danas svi imaju pametne telefone za koje ne treba inteligencija. Mladi će radije igrati videoigre i odlaziti u teretanu nego čitati knjigu ili učiti strani jezik. Njih ne zanima istina da učenje izaziva daleko veću aktivaciju mozga od vježbanja nekog dijela tijela na desetak načina. Oni su već i usvojili nova pravila.Važnije je biti mlad i lijep nego inteligentan. Inteligencija nije potrebna jer je s njom i teže napredovati. Politika je pak shvatila da je lakše vladati nad onima koji su manje inteligentni, a ti manje pametni ionako nisu razumjeli onu čuvenu Alberta Einsteina kako je “razlika između gluposti i genijalnosti u tome što genijalnost ima svoje granice.”