Datum objave: 6. srpnja, 2019.
Zrakoplovne kompanije u svijetu uglavnom trljaju ruke, jer uz to što je putovanje zrakoplovima najsigurnije, svakim danom raste broj letova i prevezenih putnika. I zato nimalo ne čudi što je još 29. lipnja 2018. zabilježen neobičan rekord, najprometniji dan na nebu - čak 202.157 letova u jednom danu!
Vrhunac je bio kada se u jednom trenutku u zraku istovremeno nalazilo nešto više od 19.000 zrakoplova koji su letjeli prema svojim destinacijama. Budući da je zrakoplov postao najpopularnije prijevozno sredstvo kada je riječ o udaljenim mjestima, stručnjaci kažu da će se ako se taj trend nastavi u sljedećih 20 godina zračni promet u svijetu udvostručiti. A kako će to izgledati moguće je vidjeti i prema podatcima da se između 2009. i 2014. godine svake godine u zrakoplov ukrcalo više od tri milijarde ljudi. Samo u Njemačkoj, koja je visoko razvijena zemlja kada je riječ o zračnom prometu, predviđeno je da će se do 2030. broj putnika povećati na 175 milijuna godišnje. A još 2014. bilo ih je 105 milijuna. Osim toga, u svijetu je sve više kompanija koje nude jeftine letove, a o tome svjedoči podatak da je 2018. godine svakoga tjedna s teritorija Njemačke uzlijetalo više od 5300 tzv. niskobudžetnih zrakoplova. No razvoj zračnog prometa mogla bi stopirati sve učestalija upozorenja znanstvenika koja na osnovi istraživanja pokazuju da su zrakoplovi veliki zagađivači klime. Čak oko 2,5 posto globalne emisije ugljičnog dioksida nastaje u avionskom prometu. Tako je u zrakoplovne kompanije, kojima je na prvom mjestu profit, sve češće uperen prst onih koji se brinu o klimi, a nevjernike podsjećaju na riječi američkog znanstvenika Guya McPhersona, koji kaže: "Ako stvarno misliš da je problematika zagađivanja manje važna od ekonomije, probaj ne disati dok brojiš novce."
OPASNIJI OD VLAKA
Kad je riječ o zaštiti okoliša, zrakoplovi u odnosu prema drugim prijevoznim sredstvima stoje posebno loše, jer osim problema s ugljičnim dioksidom, oni proizvode emisije i drugih štetnih plinova koje bitno povećavaju efekt staklenika, što u konačnici dovodi do većeg globalnog zatopljenja. U atmosferu se emitiraju i dušikovi i sumporni oksidi, čađa i vodena para. Dušikovi oksidi u atmosferi stvaraju osobito štetne ozone i magličaste tragove vodene pare koji prije svega noću povećavaju efekt staklenika. Stručnjaci i izračunom dokazuju kako je zrakoplov neusporedivo mnogo veći zagađivač od primjerice vlaka. U avioprijevozu emisije po osobi i kilometru iznose najmanje 196 grama ugljičnog dioksida dok promet na velike udaljenosti vlakom prouzročava samo 11 grama ugljičnog dioksida po osobi i kilometru. Znači, vožnja vlakom najmanje je 18 puta povoljnija za okoliš. Još strašnije djeluje izračun da jedan povratni let Boeingom 747 od Berlina do New Yorka proizvede 6530 kilograma ugljičnog dioksida. A budući da velik dio puta leti i iznad mora, prema izračunu utjecaj na klimu je osobito velik - 507 grama ugljičnog dioksida po osobi i kilometru. Valja i reći kako prilikom letenja uz emisiju za klimu štetnog ugljičnog dioksida nastaje još jedan problem - kroz kondenzacijske tragove koje oni ostavljaju iza sebe, a koji se pretvaraju u oblake, te emisije drugih štetnih tvari, kao što je ozon, nastaju dodatni efekti staklenika. Zbog toga njemački stručnjak za kontrolu zagađenja u zračnom prometu kaže: "Na svaku tonu ugljičnog dioksida kod letenja dolazi dodatni utjecaj na klimu, koji odgovara emisiji dvije tone ugljičnog dioksida."A ima tu i drugih problema. Jeste li se ikada zapitali što predstavljaju bijeli, dugački i dugotrajni tragovi na nebu koji ostaju iza aviona? Amerikanka Rosalind Peterson kaže da su se tragovi pojavili osamdesetih s mlaznim avionima. Tragovi jednog aviona mogu dosegnuti i 4000 kilometara i biti postojani 20 sati. Studije NASA-e pokazuju da se dio našeg globalnog problema zatopljenja može pripisati toj vrsti tragova vodene pare i mlažnjacima koji ih ostavljaju iza sebe. Američke zračne snage svake godine ispuštaju 500 tona čestica presvučenih aluminijem, tvrdi Peterson. Tako proizvedena klimatska promjena vidi se u općem povišenju topline i povećanju vlažnosti. A to omogućava razmnožavanje nametnika, bolesti, plijesni, gljivica i virusa. Zrakoplovi, znači, žestoko napadaju klimu. I kako riješiti probleme? Hoćemo li, koliko i do kada letjeti? Europska unija željela je da još od 2012. aviokompanije plaćaju posebne takse za interkontinentalne letove. No taj prijedlog je propao zbog otpora SAD-a, Rusije i Kine. A jesu li klimatske pristojbe uopće rješenje? Zeleni, koji su sve jači u Europi, predlažu da kompanije do 2020. plaćaju 10 eura po toni emitiranog ugljičnog dioksida, a do 2030. davanja bi bila povećana na 80 eura.
SRAM OD LETENJA
U Švedskoj je čak osnovan pokret "Sram od letenja", pa je opao broj domaćih letova, a broj putovanja vlakom porastao je za 21 posto. Neki predlažu i jeftinije putovanje za one koji lete jednom godišnje, a skuplje za sve koji lete često. Po nekima je spas u tome da se fosilni kerozin zamijeni sintetičkim, ali problem je što je sintetički skuplji i što će proći još mnogo vremena da bi ga se proizvelo u dovoljnim količinama. Braća Wright, koja su 17. prosinca 1903. izvela prvi let svojim Flyerom i preletjela 37 metara za 12 sekundi, nisu mogla ni sanjati kakve su teškoće donijela čovječanstvu.