Već dugo znanstvenici upozoravaju i izriču alarmantne prognoze kako na mnogim područjima planet Zemlja postaje problematičan za dugoročan i bezbrižan život ljudi. Mnogo je razloga tome, od prenapučenosti Zemlje do sve manje cijele palete resursa koje nam je ona davala, od energije pa do hrane.

Zemlja je bila naklonjena čovjeku, ali on joj nije vraćao na pravi način, pa je sve više ugrožavao i svoj opstanak na njoj. Zato nimalo ne čudi kada vodeći znanstvenici tvrde kako ljudi moraju što prije za sebe otkriti do kraja i pripremiti neki drugi planet gdje bi u konačnici mogli opstati. Jer, Zemlja će jednom posustati i zbog ljudskog utjecaja i zbog vanjskih čimbenika. Potrebna je tzv. izlazna strategija, a ona se ogleda sve češće u pogledima na Mars i Mjesec. Oni koji zagovaraju Mars tvrde da je baš Crveni planet spas i prva prava postaja za "rezervnu" oazu čovječanstva. I naši stručnjaci, kao što je Korade Korlević, poznati astronom, kažu kako je 21. stoljeće posljednje stoljeće Homo sapiensa, te da će se naša djeca, koja budu išla prema svemiru, zvati Homo superior ili Homo stelaris. I oni u visokoj politici žele što prije prave rezultate, pa je tako američki predsjednik Donald Trump u prosincu 2017. potpisao direktivu, ili naredbu svemirskoj agenciji pripreme povratka astronauta na Mjesec, a potom i ljudske misije na Mars. I odmah je NASA rekla: 2024. smo na Mjesecu, a 2033. na Marsu! Ali neki su znanstvenici odmah izrazili sumnje i rekli kako je posebno prema Marsu ispunjenje roka nemoguće. Zašto se javljaju dvojbe? I zašto se misli da je Mars pravo rješenje? Što bi čovječanstvo dobilo osvajanjem Marsa i koji su uopće preduvjeti za to?"Mjesec je temelj misije na Mars. Mjesec je naš put da dođemo do Marsa najbrže i najsigurnije što možemo", rekao je nedavno ravnatelj NASA-e Jim Bridenstine. A to dokazuje kako je za odlazak na Mars potrebno još dosta pripremnih radova - od proizvodnje i testiranja najboljih raketa pa do toga kako gore uzgajati mrkvu. Uz to, potrebni su i pravi politički uvjeti, netko jak tko će sve pogurati kao onomad John Kennedy, koji je ušao u povijest s programom Apollo, kada je rekao: "Moramo gore" i iza toga okupio cijelu naciju. A Trump nije Kenndy i zato mnogi znanstvenici vjeruju kako valja biti pesimist i vjerovati da do osvajanja Marsa neće doći prije 2060. godine. Zašto Mars? Prije svega ima rotacijski ciklus i izmjene godišnjih doba slične Zemlji. Sunčev dan traje gotovo kao i na zemlji - 24 sata i 37 minuta. Mars je građen stjenovito, pa je i kao planet nalik na Zemlju, ali je puno manji i nema dovoljno jaku gravitaciju koja bi zadržala atmosferu, nema magnetskih polja… Stručnjaci kažu kako na Marsu ima dovoljno vode da možemo cijeli planet prekriti s 20 metara. Ali, temperatura se na površini kreće od minus 140 Celzijevih stupnjeva pa do malo iznad nule. Mars ima tanku atmosferu s 95 posto ugljikova dioksida te oko 2,6 posto dušika i 1,6 posto argona. Uglavnom nedostaje 70 posto sadržaja da napravimo terraforming Marsa želimo li atmosferu sličnu Zemlji, tvrdi naš astronom Korlević. No znanstvenici diljem svijeta vjeruju kako je geološka povijest Marsa bila prilično nalik na onu Zemlje, te da je u nekoj fazi Mars zasigurno imao uvjete za nastanak i održavanje života. A neki tvrde i kako je tamo postojao život i prije negoli na Zemlji. Drugim riječima moguće je da se život s Marsa proširio na Zemlju, pa smo svi mi - Marsovci! Važno je i to da su sva dosadašnja zapažanja s Marsa pokazala da bi taj planet, unatoč svim problemima za koje se zna i ne zna, mogao biti obećavajuće mjesto, na kome se nekada živjelo ili se još živi.Naseljavanje Crvenog planeta sve je važnija tema, i ne samo u SAD-u nego i u drugim zemljama koje imaju kapacitet i tehnologiju za svemirska istraživanja. Ali utrka tko će prije na Mars zahtijeva i velika financijska sredstva koja potom valja i opravdati konkretnim rezultatima. NASA je na istraživanje u četiri desetljeća već potrošila gomilu novca, ostvarujući program osvajanja u tri dijela s ciljem da prvi ljudi budu gore u tridesetim godinama ovoga stoljeća. Istraživalo se što život u svemiru čini ljudskom organizmu i kako funkcionira čovjek, jer nulta gravitacija ima nepovoljan učinak na mišićnu masu, a razvijaju se i problemi s vidom. Na osnovi istraživanja NASA sada razvija novi svemirski kombinezon, prvi nakon 40 godina, koji će biti spreman za testiranje na svemirskoj postaji za nekoliko godina. Radi se na tome kako astronaute najbolje zaštititi od dugog izlaganja solarnoj i kozmičkoj radijaciji te kako će izgledati samoliječenje.Testiraju se i novi moćni sustavi kako bi se skratio put do Marsa, koji sada traje šest mjeseci, a do Mjeseca tri dana. Tek se radi na istraživanju tehnika za eksploataciju resursa na Marsu kako bi se dobila voda, kisik, gorivo, kako bi se uzgojile biljke za prehranu. A sve to valja prije ispitati na Mjesecu. Treba razviti i umjetnu inteligenciju koja će pomagati i voditi astronaute. Misija bi mogla trajati i dvije godine, jer su Mars i Zemlja najbliži jedno drugome svakih 26 mjeseci, a taj se vremenski okvir mora iskoristiti. Sve su to razlozi koji govore kako će biti nemoguće ostvariti cilj da čovjek šeće po Marsu do 2033. godine. Ali da će čovjek sve činiti da Mars na kraju kolonizira ne pitajući za cijenu u to treba vjerovati. Čovječanstvo traži i mora naći rezervni planet.