Mi smo dio Zemlje - Zemlja je dio nas. Mirisne trave su nam sestre, jelen, pastuh i veliki orao braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplo ponijevo tijelo i čovjek - sve pripada istoj obitelji - tako je pisao još 1854. godine bijelom čovjeku u Washington indijanski poglavica Seattle. Ali, ni taj bijeli čovjek, a ni svi ostali ljudi diljem svijeta, posebice oni koji vode svijet, nisu ništa naučili.

Čovjek se desetljećima neodgovorno odnosi prema prirodi kao bahati eksploatator koji ne mari hoće li ičega biti sutra, možda i samo dan nakon njega. A sve uzdrmanija i opustošenija priroda uzvraća udarce, one najbolnije, u obliku ubojitih i razornih katastrofa koje tako postaju i čovjekov najskuplji neprijatelj. I nije stoga nimalo čudno što je na kraju prošle godine Japan odabrao kineski znak za "katastrofu", kao simbol koji obilježava 2018. godinu, a tijekom koje su Zemlju pogodile smrtonosne poplave, kao i potresi i oluje. Javno mnijenje u Japanu, naime, na kraju svake godine glasa za kineski simbol koji predstavlja ključne događaje i vijesti u posljednjih 12 mjeseci. U 20 godina svijet je zahvatilo više od 7000 prirodnih katastrofa u kojima je poginulo oko 1,35 milijuna ljudi. U izvješću koje je objavila UN-ova agencija za smanjenje rizika od katastrofa (UNIDSR) također stoji da je najviše poginulih u siromašnim zemljama. Izvješće je potvrdilo da je u zemljama s niskim i srednjim prihodima poginulo čak 90 posto od ukupnog broja stradalih u prirodnim katastrofama.A sada dolaze još zastrašujući podaci i pravi alarm nakon novog istraživanja UN-a. Čovječanstvu prijeti izumiranje! Sve se slabije nosimo s katastrofama koje su sve brojnije i udaraju Zemlju sve snažnije. Posljednjih 20 godina ekstremne vremenske prilike su se udvostručile, a u 2018. godini zabilježeno je čak 1600 raznih katastrofa u kojima su izgubljeni mnogi životi i počinjena enormna materijalna šteta – od monsunskih poplava u Indiji do strašnih požara velikih razmjera u SAD-u. Izvješće UN-a kaže da su štete toliko velike da su neki zacrtani razvojni ciljevi UN-a u siromašnim zemljama gotovo nedostižni. Od 2005. do 2017. godine u smanjenje rizika od katastrofa uloženo je samo oko pet milijardi američkih dolara. Koliko je to malo najbolje pokazuje podatak kada se kaže da je to samo 3,8 posto sveukupne potrošnje na humanitarne akcije. Manje od četiri dolara na svakih 100 potrošenih! A katastrofe istjeruju ljude iz domova i one su razlog što je prošle godine raseljeno 17,2 milijuna ljudi, a u deset zadnjih godina raseljenih je bilo čak 265 milijuna! I sve druge brojke idu protiv prirode. Tako se u svijetu broj stanovnika od sedamdesetih godina do danas udvostručio, globalna se ekonomija učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. U potrazi za hranom, odjećom i energijom ljudi su uništavali i krčili šume gotovo monstruozno, pa je od 1980. do 2000. nestalo oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. Silnom brzinom nestaju močvarna područja. Od svih koja su postojala u 18. stoljeću, do danas ih je ostalo samo 13 posto. U 20. i 21. stoljeću nestalo ih je 54 posto. Od 1992. su se udvostručila urbanizirana područja. Pada drastično i kvaliteta tla, a znanstvenici upozoravaju da je pala za 23 posto. Udeseterostručilo se i zagađenje plastikom gledajući od 1980. do danas, a svake godine u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.Izvješće na 1800 stranica, koje je sastavljano tri godine i temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, upozorava dramatično političare da više ne možemo po starom. Zbog novih rizika, koje nismo predvidjeli, prošlost više ne može biti vodilja za budućnost. Jer tu su sad uz bolesti, suše, potrese, poplave i - klimatske promjene. A ljudske bi aktivnosti mogle brzo izazvati izumiranje oko milijun vrsta. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta brži su nego što su u prosjeku bili u posljednjih deset milijuna godina. Oko 75 posto kopna, 50 posto rijeka i jezera te oko 40 posto svih mora i oceana pokazuju vrlo ozbiljne znakove propadanja izazvanog ljudskim aktivnostima, a mnoge projekcije za budućnost predviđaju brzo pogoršanje mnogih novih situacija. Očekuje se silan rast konzumacije, populacije i tehnologije koji će se vjerojatno učetverostručiti u 21. stoljeću. Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. izazvat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi i smanjenje usjeva globalno za deset posto, a ponegdje u svijetu i do 50 posto. A bioraznolikost će se do 2050. smanjiti od 38 do 46 posto.Najveći uzroci uništenja koje prijeti planetu ljudske su potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. A kako bi se sve to smanjilo, obuzdalo, dovelo na neku održivu razinu, UN smatra da je potrebno uložiti više financijskih sredstava u sprječavanje katastrofa i zaštitu najranjivijih skupina ljudi od posljedica ekstremnih vremenskih pojava, uz stalnu brigu i obuzdavanje klimatskih promjena. To je jedini način da spriječimo katastrofu pogubnu za čovječanstvo i još dugo čitamo onu lijepu misao J. J. Rousseaua: "Sve knjige sam zatvorio, a samo jedna će ostati svim očima otvorena za svagda - knjiga prirode".