Nitko ne voli one koji donose loše vijesti, rekao je davno starogrčki dramatičar Sofoklo. No koliko je loša vijest da će Facebook, najpopularnija društvena mreža na svijetu, već do 2070. godine imati više mrtvih korisnika nego živih, tek će se vidjeti. A ozbiljne su analize i komentari krenuli nakon što su tu vijest objavili britanski sociolozi.

Naime, na temelju broja korisnika Facebooka iz 2018. godine i demografskih istraživanja Ujedinjenih naroda o kretanju broja stanovnika na Zemlji, stručnjaci s Oxforda došli su do vrlo zanimljivih rezultata, a potom i zaključaka kako bi ta mreža u budućnosti mogla izgledati bitno drukčije nego danas. Jer, ako će postojati i za 50 godina, većina njegovih korisnika neće biti među živima. Stručnjaci tvrde kako će do kraja stoljeća umrijeti najmanje 1,4 milijarde korisnika Facebooka, a ako on bude imao rast kao i do sada, broj mrtvih korisnika do kraja stoljeća mogao bi iznositi ukupno 4,9 milijardi, što je gotovo dvostruko više od postojećih živih korisnika kojih je oko 2,37 milijardi. K tome dodaju da i kada Facebook ne bi dobio ni jednog novog korisnika, mreža bi do 2100. godine svejedno prikupila 1,4 milijarde mrtvih korisnika. U prilog crnom scenariju idu i podatci kako mlađi korisnici bježe s Facebooka na druge društvene mreže koje njihovi roditelji manje poznaju, pa korisnici Facebooka i prirodno stare. U jednom je istraživanju čak 34 posto mladih Amerikanaca reklo kako je Facebook za "stare ljude".Prema dostupnim rezultatima, Facebook, koji je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, raste svakim danom, pa bi i to mogao biti razlogom povećanja mrtvih korisnika. Svake se godine broj korisnika poveća za 10 posto. U Europi je na toj društvenoj mreži oko 307 milijuna ljudi. Žene su zaljubljenije u mrežu i koristi ju njih 74 posto, a 62 posto muškaraca. Svake minute na Facebook se prijavi 400 novih korisnika, a čak je 1,49 milijardi korisnika aktivno svaki dan. Što se tiče Hrvata, ukupni je broj aktivnih korisnika oko 1,9 milijuna - 51 posto muškaraca, a 49 posto žena. Sve to potvrđuje spoznaju kako živimo u vremenu kada je sastavni dio života satkan u rečenici: "Što nije bilo na društvenim mrežama, nije se ni dogodilo." Jer, mnogi danas žive na način da žele cijelom svijetu pokazati ono što ovog trenutka rade, gdje su, s kim su… Kino, koncert, objed, utakmica, sastanak, pa i intima, sve se to objavljuje uz sličice u virtualnom svijetu koji je u silnoj ekspanziji. Lov na "lajkove", na neke nove prijatelje i pratitelje, donosi neku novu vrstu zadovoljstva. Korisnici pišu sve i svašta o svemu, a da nisu ni svjesni potencijalnih rizika i opasnosti koje bivanje na društvenim mrežama nosi sa sobom. Jer, vrebaju loše i negativne informacije, razne manipulacije, od ljudi i grupacija koji nemaju dobre namjere. Zaboravlja se kako na internetu zapravo nema anonimnosti, jer doslovno nas gledaju oči cijeloga svijeta. Cilj je zapravo kod korisnika izazvati psihološku ovisnost kako bi na mreži bili što duže, a to drugoj strani - Facebooku omogućuje duži pristup ogromnoj količini svih mogućih podataka o svakom od nas koje im nesebično serviramo i poklanjamo. Tako na temelju nama naoko nevažnih informacija Facebook raspolaže i te kakvom količinom podataka što nas s pravom može zabrinuti. A moramo znati kako je ono što je izrečeno i objavljeno na mreži tamo ostalo zauvijek.I baš oko toga što se na Facebooku ostaje zauvijek javljaju se nova, važna pitanja, jer s porastom mrtvih korisnika stručnjaci s pravom upozoravaju na njihovo vrlo bogato i raznoliko virtualno nasljeđe. Sve je još kompleksnije jer su neka istraživanja pokazala kako se ljudi vraćaju i nastavljaju komunicirati s mrtvim ljudima. Dijelili su slike i iskustva kao da je ta osoba još uvijek živa. I čine to bez prestanka, godinama. Stručnjaci postavljaju pitanja tko ima pravo na sve te podatke i kako bi se njima trebalo upravljati, a da se ne naruši dignitet preminulih. Riječ je o vrijednoj i posebnoj digitalnoj ostavštini, pa se opravdano nameće i pitanje svih pitanja - tko bi uopće trebao upravljati tom digitalnom arhivom koja je dio naše povijesti. Istraživači s Oxforda smatraju kako "memorijalni profili" predstavljaju poseban izvor informacija koji bi povjesničarima, etnolozima, arheolozima i drugim znanstvenicima bio silno zanimljiv.Facebook bi, kažu, trebao pozvati povjesničare, arhiviste, arheologe i etičare na sudjelovanje u procesu pretraživanja i pohranjivanja svih tih podataka koje ostavljamo iza sebe kad umremo. Oni bi trebali postati na neki način povijesna arhiva ljudske kulture."Važno je zajamčiti da budući naraštaji dobiju priliku koristiti digitalno nasljeđe kako bi razumjeli svoju povijest", zalažu se istraživači s Oxforda. A da bi se to postiglo, pristup tim podatcima ne smije biti dostupan samo jednoj kompaniji koja je okrenuta profitu. No u ovom trenutku tek se nižu pitanja. Jedan od autora istraživanja Carl Ohman kaže kako je put do cilja dug, a da se tek počelo razgovarati o sociološkoj razini. A oni koji gledaju dalje u budućnost, već vide zanimanje digitalnog pogrebnika koji će skupljati podatke iz ostavštine i uz naknadu predati rodbini.