Datum objave: 6. travnja, 2019.
Kada pogledamo kakve su zdravstvene, ili bolje rečeno "bolesne" prognoze za
čovječanstvo što ga predviđaju liječnici i drugi stručnjaci futuristi, nije loše
prisjetiti se one čuvene misli: "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je
ništa", što ju je izrekao poznati njemački filozof Arthur Schopenhauer. A može
li sve postati ništa? Iz WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), također i iz
mnogih institucija i poznatih svjetskih zaklada kao što je ona Billa i Melinde
Gates, kažu kako i dalje postoje bolesti opasne za čovječanstvo te da i u 21.
stoljeću, unatoč galopirajućem napretku medicinske i farmaceutske znanosti,
svijet može i dalje imati straha od zaraznih bolesti.
Tako prema podacima
EDCD-a, Europskog centra za prevenciju zaraznih bolesti, Europi trenutačno
prijeti 47 zaraznih bolesti. Samo neki od primjera, osim stalnih i poznatih
ospica, tu su još i pandemijska gripa, ebola i Zika virus. Iako se ubrzano traže
lijekovi protiv karcinoma i drugih opasnih bolesti koje ubijaju čovječanstvo,
umirat će se, kažu prognoze, i dalje i zbog neprenosivih bolesti poput raka,
srčanih bolesti i dijabetesa, koje su uzrok čak 70 posto smrti u svijetu, što
čini zastrašujuću brojku od 41 milijun ljudi, koliko ih umire godišnje, a od
toga 15 milijuna mladih. U desetljeću koje je pred nama prevladavat će
infektivne i kronične bolesti, predviđa se i u izvješću Goalkeepers report,
supružnika Gates.
UBIJAJU ZRAK I KLIMA
U izvješću stoji zastrašujući
podatak Centra za kontrolu bolesti prema kojem će se do 2050. godine ukupan broj
pacijenata oboljelih od Alzheimera i demencije utrostručiti! Znanstvenici sve
češće pripisuju porast broja oboljelih od ove bolesti genetici, prehrani i
društvenom angažmanu. Veliku opasnost i dalje predstavlja HIV, jer WHO ističe da
svake godine zbog tog virusa umre oko milijun ljudi, a otkako se pojavio njime
je zaraženo gotovo 70 milijuna osoba. Ne bude li dovoljno novca za istraživanje,
liječenje i prevenciju, bolest bi mogla doživjeti veliki zamah. Zanimljivo je
kako iz Svjetske zdravstvene organizacije kao najveće uzroke za pojavu novih
bolesti i uznapredovanje poznatih navode sve veću zagađenost zraka i klimatske
promjene. U mnogim zemljama još nije dostupna kvalitetna zdravstvena zaštita,
iako bi prema svim preporukama i nastojanjima ona morala biti u fokusu svih
medicinskih ustanova. Brojke su tu neumoljive, a one kažu kako još uvijek više
od 1,6 milijardi ljudi, odnosno 22 posto ukupne svjetske populacije, ima vrlo
slabu zdravstvenu skrb, što se prije svega događa zbog loših životnih uvjeta.
Zato i ne čudi što su se samo prošle godine u Demokratskoj Republici Kongo
dogodile dvije epidemije ebole koje su bile potencijalno pogubne za oko milijun
ljudi. Tu je i vrlo opasna denga groznica, zarazna tropska bolest koja može biti
smrtonosna, a od koje umre oko 20 posto oboljelih pacijenata. A podaci su opet
zastrašujući, jer je čak oko 40 posto svjetske populacije u riziku od zaraze, a
godišnje se zarazi oko 390 milijuna ljudi. Uz sve to, kažu iz WHO-a,
čovječanstvo bi još ove godine mogla pogoditi globalna pandemija gripe, ali ne
zna se ni gdje bi se mogla dogoditi ni kolikog će biti obujma. Za mnoge od
takvih i sličnih problema svijet još nema rješenje, pa iako se postižu sjajni
uspjesi u razvoju antibiotika, antivirusnih i inih lijekova, još je uvijek
ozbiljan problem predstavlja sposobnost virusa i bakterija da postanu otporni na
takve lijekove. Kako iz tog za čovječanstvo bolesnog okruženja? Na globalnoj
razini u sklopu svog petogodišnjeg plana od 2019. do 2023. godine, WHO će se
usredotočiti na nešto što su nazvali trostrukom milijardom. Osnovnu zdravstvenu
zaštitu želi se osigurati za novih milijardu ljudi, potom se za milijardu
stanovnika planeta želi osigurati pristup hitnoj medicinskoj pomoći, a za još
jednu milijardu planira se unaprijediti život kroz plan zdravstvene zaštite.
Jer, kako reče Tedros Adhanom, prvi čovjek WHO-a „zdravlje je ljudsko pravo i
nitko se ne bi trebao razboljeti ili umrijeti zato što je siromašan, ili zato
što nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama“. Jedan od udara ići će prema
protivnicima cijepljenja, jer iako je ono jedini način da se određene bolesti
iskorijene, valja stopirati trendove u kojima se odbija cijepljenje uz veliki
rizik da se vrate čak i one bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene.
VIRUSI PUTUJU I BEZ PUTOVNICE
Primjer su male boginje
čija se pojavnost na globalnom planu povećala za 30 posto, iako je cjepivo
dostupno od 1963. Tako smo u 2018. u Europi imali epidemiju malih boginja koja
je zahvatila 41.000 ljudi, dok je ta brojka 2016. bila 5000. Cijepljenje
sprječava od dva do tri milijuna smrti godišnje, a kada bi se procijepljenost
povećala značilo bi to spas od smrti za oko 1,5 milijuna ljudi. Treba i reći
kako je cijepljenje i najjeftiniji način u borbi protiv mnogih bolesti.A virusi
putuju, oni ne trebaju putovnicu. Od 1990. do danas u zračnom prometu broj
putnika povećao se za 17 puta. Kroz luke EU-a prođe godišnje 400 milijuna
putnika. A 90 posto tereta koji dolazi u 22 zemlje EU-a koje imaju izlaz na
more, prolazi kroz 1200 luka. I sve su to velike opasnosti za zdravlje jer
putuju i virusi. Zato je možda bio u pravu veliki Leonardo da Vinci kad je
rekao: "Jednu polovinu života čovjek provede gubeći zdravlje, a drugu polovinu
pokušavajući ga vratiti".