Datum objave: 8. prosinca, 2018.
Populizam u politici gotovo fanatično korača velikim i brzim koracima i osvaja sve veći broj onih građana koji staju pod njegovu zastavu pa mu se k tome priklanjaju i klanjaju. Populista je u svijetu sve više, a ozbiljno su počeli drmati i na području Europe u kojoj se sada čude njihovim uspjesima, iako su im velike i poznate stranke pomagale svojim nečinjenjem i uspavanošću, ne sluteći nikakvu opasnost. A sada, kada populizam nadire poput teško zadržive bujice i dok na njegovim krilima jača i ekstremna desnica, među političarima, posebno Europske unije, vlada ozbiljna zabrinutost.
To više što su neki populistički vođe priprijetili kako kane rušiti EU pod novom zajedničkom parolom: "Populisti svih zemalja - ujedinite se! Skupa smo jači u borbi protiv ‘EU superdržave‘!" A te prijetnje idu uoči izbora koji će se održati od 23. do 26. svibnja 2019. pa mnogi analitičari ocjenjuju kako je moguće i da populisti na europskim izborima postanu druga najjača grupacija i tako dođu u poziciju da mogu, u vrijeme buduće, bitno utjecati na sve političke odluke. Zabrinutost sada izražava i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je otvoreno pozvao na rat protiv, kako je rekao, "glupih populista" i desničara, koji ugrožavaju EU. "Moramo ustati i reći ‘ne‘ svim populizmima i nacionalizmima", rekao je. No, jesu li populisti glupi ili dobro znaju s kim imaju posla i koji su im ciljevi? Što je zapravo populizam koji se prikazuje kao bauk i kojeg se treba bojati? Jesu li baš svi populisti oni koji kritiziraju elitu koja je godinama u foteljama? Je li populizam prijetnja demokraciji ili on približava vladu i vlast narodu? Mogu li populisti nauditi Europskoj uniji ili je čak srušiti?
OSVAJANJE VLASTI
Da u EU zvone na uzbunu konstatirao je i premijer Andrej Plenković kada je rekao da "nikada do sada ni jedan događaj tako brzo nije promijenio politički pejzaž europske scene i nacionalnih scena u brojnim državama članicama EU-a kao rast populističkih pokreta i stranaka." Ustvrdio je i da je taj rast vidljiv svagdje, od država utemeljiteljica do manjih država, te da se posljedice osjećaju i bit će ključna tema u sljedećoj 2019. godini europskih izbora. Jer, s populizmom dolazi i euroskepticizam. Osjetio je to premijer dobro i u svojoj zemlji kada na jednom aktualnom satu u Saboru nije izdržao nego populistima iz Živog zida otvoreno rekao: "Jedna od mojih ključnih zadaća bit će politička, argumentirana bitka i rasprava protiv vas i protiv vaše politike, vaše demagogije i neznanja i vašeg dovođenja u zabludu brojnih hrvatskih birača. To će biti jedan od ključnih ciljeva, vjerujte mi…" Strah je prisutan i zato jer su populisti i euroskeptici sve jači u srednjoj Europi i rade na svojem boljem povezivanju. Viktor Orban i njegov Fidesz drže vlast u Mađarskoj sa 117 od 199 zastupnika u parlamentu, u Poljskoj Stranka zakona i pravde Jaroslawa Kaczynskog ima 237 od 460 zastupnika, češki premijer Andrej Babiš na tragu je populista kada je riječ o imigracijama, a u Austriji je sve jača Slobodarska stranka, koja već ima 51 od 183 zastupnika. A mediji su naveliko pisali kako baš oni nude suradnju Orbanu. Želja im je nakon sljedećih europskih izbora s desno orijentiranim političkim strankama ostvariti većinu u EU parlamentu. Tu vide i populiste oko Marine Le Pen, njemački AfD, nizozemsku stranku slobode Geerta Wildersa, švedske demokrate, a možda i talijansku Lega Mattea Salvinija. A itekako je znakovito da su baš Salvini i Orban sklopili "Antimigracijsku koaliciju" radi obrane od izbjeglica, ali i da zajedno s istomišljenicima dobiju odlučujuće glasove koji bi utjecali na izbor i sastav nove Europske komisije. O tome govori i Salvinijeva poruka: "Uskoro ćemo s Orbanom vladati Europom."Zbog svega što se događa i stručna skupina Vijeća Europe upozorava kako je na djelu stalni porast ksenofobnog populizma i govora mržnje. Krila za uzlet dobivena su migracijskom krizom 2015. kada je narušen Shengenski sustav građen 30 godina i kada su postale upitne temeljne vrijednosti poput fizičke slobode kretanja ljudi. "Mađari ne žele da se njihova boja, tradicija i kultura miješaju s drugima", kaže Orban, a Salvini sljedeće izbore smatra prilikom za rušenje postojećeg europskog poretka, uz najavu: "U roku od godine dana vidjet ćemo hoće li ujedinjena Europa još postojati ili neće." Mogu li populisti i njima pridruženi uspjeti? Otvorena i liberalna Europa ima razloga za strah. Čak i Steve Bannon, bivši ultrakonzervativni Trumpov savjetnik, tvrdi da su ultradesničarski domoljubi nova elita Europe i da će im on pomoći da sruše EU.
STRAH I NADA
Uz pomoć svoje zaklade "Pokret" kani okupljati populiste i desničare. Europski projekt u kojemu su tijekom šest desetljeća građeni sigurnost, mir, stabilnost, demokracija i blagostanje svakako je na kušnji. Stranke koje su okupljali Europska pučka stranka i Partija europskih socijalista te kreirale i vodile EU najvjerojatnije više neće to moći. Naime, procjene su kako bi populisti mogli na izborima ostvariti rezultat koji bi mogao mnogo toga promijeniti. Spas bi u svemu mogla biti čvršća suradnja pučana - demokršćana i socijaldemokrata - socijalista, možda i Emanuel Macron, veliki branitelj ideje ujedinjene Europe, ali oslabljen načetom Angelom Merkel. Naime, na stolu je i onaj crni scenarij prema kojemu bi populisti i euroskeptici mogli postati i najjači u Europskom parlamentu i zaprijetiti rušenjem EU-a.