Ovisnik je neprijatelj samome sebi jer strada od zla koje je sam sebi prouzročio, reče davno Charles-Louis de Secondat Montesquieu, francuski politički mislilac i pisac, ali ga nažalost mnogi nisu čuli. Jer da jesu, ne bismo danas govorili o drogi kao zastrašujućoj opasnosti koja uzima sve više maha u svijetu, pa tako jača i u svim segmentima u EU - u proizvodnji, potrošnji, švercu i financijskim učincima za kriminalce.

U izvješću EMCDDA - Agenije EU-a za droge, koja prikuplja podatke iz 28 zemalja članica EU-a, uz Norvešku i Tursku, kaže se kako je tržište sve dinamičnije, droga je sve dostupnija, a raste broj korisnika kokaina i heroina, koji su nažalost još i sve veće čistoće, a mogu se kupiti na ulicama mnogih europskih gradova. Prema podacima kokain je lani probalo oko 2,3 milijuna mladih Europljana, što znači onih u dobi od 15 do 34 godine. Inače, neku od droga, govore podaci, tijekom života probalo je čak oko 92 milijuna Europljana - 56 milijuna muškaraca i 36,3 milijuna žena, a zbog zlouporaba droga lani se liječilo 1,3 milijuna ljudi. Za petinu se povećao broj ovisnika koji su na specijalizirano liječenje otišli zbog kokaina. Najraširenija konzumirana nezakonita droga u Europi i dalje je kanabis, a lani ga je koristio 24,1 milijun ljudi. Predoziranje drogama, kažu procjene, lani je u smrt odvelo više od 9000 osoba. Uz sve to EU je i dalje glavni proizvođač sintetičkih droga. K tome, heroin i kokain, koji su u Europu uglavnom stizali raznim krijumčarskim kanalima iz Afganistana, Irana i Pakistana, koji su glavni proizvođači, sada se vrlo uspješno proizvodi i u Europi. Tako su u Španjolskoj, Nizozemskoj i Češkoj otkriveni laboratoriji u kojima su morfij pretvarali u heroin. Valja reći i kako minimalne procjene kažu da se na trgovini drogama u EU-u okrene godišnje oko 23 milijarde eura. Najviše se, 38 posto, zarađuje na kanabisu, 28 posto na heroinu i 24 posto na kokainu. Na planu droga zabilježeno je lani više od 1,5 milijuna kriminalnih djela, što je za čak 33 posto više nego prije deset godina.


Kakva je situacija u Hrvatskoj? Podaci kažu da tamo gdje ne bismo trebali slijediti one negativne europske trendove, mi ne zaostajemo. Tako, baš kao i u cijeloj Europi, kanabis je bio glavna i najzastupljenija ilegalna droga prošle godine i u nas. Na drugom su mjestu amfetamini, a među opijatima najčešće se upotrebljava heroin, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Po njima je najviše liječenih ovisnika 2017. bilo u Zadarskoj županiji - 496,2 osobe na 100 tisuća stanovnika u dobi od 15 do 64 godine, dok je ta brojka za cijelu Hrvatsku mnogo niža, 248,3. Zanimljiv je i podatak kako je najmlađa osoba koja je eksperimentirala sa psihoaktivnim drogama imala tek 13, a najstariji evidentirani ovisnik čak 76 godina. Prošle je godine od droge prvi put liječeno 958 osoba, i to pet puta više muškaraca negoli žena. Od ovisnosti liječilo se najviše onih sa završenom srednjom školom, a čak 37,6 posto ovisnika ima djecu. Već nekoliko godina stanje se ne mijenja kada je riječ o eksperimentiranju psihoaktivnim sredstvima – počinje se u dobi od oko 16 godina, heroin se uzima u prosjeku s 20, a intravenozno s 21 godinom. Zabrinjavajuće je da roditelji ovisnika o heroinu za to najčešće saznaju tek nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja. I dok mladi u EU u znatnoj brojci umiru od heroina, u Hrvatskoj se to događa više u raznim krizama ljudi srednjih godina. Valja i reći kako je Zagreb među prvih 20 gradova u potrošnji amfetamina i ecstasyja jer se na dan troši 56,3 miligrama amfetamina, odnosno 32,6 miligrama ecstasyja na 1000 stanovnika. Pokazala je to analiza tragova droge u otpadnim vodama u 56 gradova iz 19 europskih zemalja na četiri vrste droga - kokain, ecstasy, amfetamin i metamfetamin, koja je utvrdila i da se konzumira 216,3 miligrama kokaina na 1000 stanovnika - tri puta više kokaina nego prije pet godina.


Iako su kokain, ecstasy i amfetamini i dalje najčešće konzumirane droge u Europi, posljednjih godina u EU i Hrvatskoj silno raste broj novih psihoaktivnih tvari. One nisu pod kontrolom zakona i predstavljaju prijetnju javnom zdravlju, pa se donose izmjene zakona koje će ih dovesti pod kontrolu te omogućiti zabranu uporabe. Srećom, unatoč tome što se u nas godišnje evidentira više od 13 tisuća kaznenih i prekršajnih djela zlouporabe droga, hrvatsko narkotržište ima sva obilježja konzervativnog, pa dileri imaju samo nekoliko zabranjenih supstanci među kojima prednjače kanabis, speed i bomboni. Uz to konzumenti u nas nisu baš za eksperimentiranje s nepoznatim supstancama. No, jedno od glasnih mjesta za preprodaju droge postaje internet, koji za razliku od ulice daje veću sigurnost i kupcima i prodavačima.

Opasnost je što procjene kažu da na darknetu postoji više od stotinu tržišta na kojima kupci i prodavatelji, da bi se sakrili, koriste najsuvremenije tehnologije. Ako se zna kako je do kraja prošle godine praćeno čak 670 novih psihoaktivnih tvari, najviše sintetičkih kanabinoida te sintetičkih opioida koji su opasni za zdravlje jer mogu dovesti do otrovanja, pa čak i smrti, borba protiv droge neće biti nimalo laka. Zato je donesen i Akcijski plan EU-a za borbu protiv droga, a glavni je naglasak upravo na praćenju novih trendova na globalnom tržištu koje se munjevito mijenja i pronalaženju načina kako mu stati nakraj.