Tog, 11. rujna 2001. svijet se skamenio na nekoliko trenutaka od silnoga šoka i nevjerice da su u terorističkom napadu u New Yorku srušeni Blizanci, tornjevi koji nisu bili simboli samo financijske moći nego i superiornosti u svemu što čovjeka i neku naciju čini moćnom, prvom, najvećom. Ali taj je trenutak povijesti pokazao još jednom da i ono veliko, najmoćnije, može nestati u trenu.

Gotovo 3000 ljudi stradalo je kada su dva oteta zrakoplova udarila u tornjeve Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku, kao i pri udaru trećeg zrakoplova na zgradu Pentagona u Washingtonu i pada zrakoplova u Pennsylvaniji. Terorističke napade izveli su pripadnici ekstremne terorističke skupine Al Qaida, a sam je tragični događaj odjeknuo u svijetu kao poziv na rat protiv terorizma. Podsjetimo, stravična akcija 19 pripadnika Al Qaide počela je otmicom čak četiriju putničkih zrakoplova koji su uzletjeli s aerodroma u Bostonu, New Yorku i Washingtonu. Teroristi su ušli u kabine zrakoplova s noževima za papir koje su prošvercali u zrakoplov, potom ubili pilote i preuzeli kontrolu nad letjelicama. Zrakoplov American Airlinesa u 8.46 udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku, nedugo potom drugi oteti avion, kompanije United, udario je u južni toranj, a treći se oteti zrakoplov zabio u Pentagon. Iz tornjeva Blizanaca samo je 20 ljudi, koji su bili na katovima iznad mjesta udara, uspjelo sigurno napustiti zgrade prije nego što su se srušile.


Od tada počast žrtvama odaje su minutom šutnje točno u trenutku kada su se napadi dogodili, u 8.46 i 9.03 prema mjesnom vremenu. I nema političkih govora, nego je to prisjećanje rodbine i prijatelja na one kojih više nema. "Ova komemoracija šalje poruku svijetu da Amerika nikada neće popustiti tiraniji", rekao je ove godine predsjednik SAD-a Donald Trump i naglasio da će poduzeti sve što je potrebno da bi Americi jamčio sigurnost. "Nikakav teroristički napad nikad neće moći promijeniti ono što mi jesmo", na Twitteru je poručio njegov prethodnik Barack Obama. Valja podsjetiti kako od napada 11. rujna u svijetu doista više ništa nije bilo kao prije. Jer, Bijela kuća, na čelu s Georgom W. Bushom, objavila je rat terorizmu u svijetu i tako su određene neke nove smjernice u međunarodnim odnosima početkom 21. stoljeća. "Mi smo miroljubiva nacija, no strahovito moćna kad nas se razbjesni. Ovaj rat protiv terorizma počinje Al Qaidom, no nećemo stati dok zadnji terorist na svijetu ne bude zaustavljen. Rat protiv terorizma završit će kad i kako Amerika kaže", rekao je tada Bush. Mjesec dana poslije SAD i Velika Britanija pokrenuli su vojne operacije u Afganistanu, a nakon toga i u Iraku. Cilj je bio Osama bin Laden, vođa Al Qaide, prema spoznajama, vođa i glavni financijer cijele akcije napada na ciljeve u SAD-u. A onda su počele izlaziti brojke nakon kojih su se Amerikanci pitali isplati li se ratovati. Jer teroristi su navodno za svoj zločinački naum potrošili oko pola milijuna dolara, a, uz gubitak ljudi, šteta od rušenja tornjeva iznosila je 100 milijardi dolara. Za svaku osobu stradalu u Blizancima ubijeno je 75 ljudi u Afganistanu i Iraku, a ginuli su i američki vojnici. U Bushevu ratu protiv terora poginulo je oko 7700 savezničkih vojnika, a broj civilnih žrtava u Iraku i Afganistanu prešao je milijun. Troškovi rata veći su od onih u Vijetnamskom ili Zaljevskom ratu, oko 4,6 bilijuna dolara! Usporedbe radi, za pomoć svijetu Amerika daje oko 74 milijarde dolara. Da bi likvidirali Sadama Huseina, trebalo im je pet, a za Osamu bin Ladena deset godina. Likvidirali su ga komandosi američke vojske u proljeće 2011. u napadu na imanje u Pakistanu, u kojem se krio, o čemu je Obama izvijestio građane SAD-a i cijeli svijet.



No Osama bin Laden nije mogao vjerovati kakvu je sve štetu prouzročio Americi i svijetu. Jer, kako je rekao nobelovac Joseph Stiglitz, jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista, nepotrebni su ratovi bili krivi za američku i svjetsku krizu, a potaknuli su Busha, a potom i Obamu, da se odreknu osnovnih ideoloških temelja na kojima počiva demokratsko društvo, što je velika opasnost za cijeli svijet. Uza sve to zastrašuju i brojke koje su malo poznate - ukupno je 43.000 ljudi oboljelo od raznih bolesti, a 10.000 od raka, povezanih s događajima 11. rujna. A učinak? Terorizam nije sasječen. Europa, koja nam je bliža, najbolje to osjeća. Terorizam hara Europom. U studenom 2015. u Parizu su stravični teroristički napadi zgrozili svijet. Na šest lokacija serija napada, što automatskim oružjem što bombama. Najužasniji bio je onaj u klubu Bataclan u vrijeme rock-koncerta, gdje je ubijeno 89 ljudi, a zatim i bomba ispred stadiona u predgrađu Saint-Denis u vrijeme nogometne utakmice između Francuske i Njemačke. Ukupno je poginulo 137 ljudi. Potom napad u Bruxellesu u ožujku 2016. - dvije eksplozije u zračnoj luci i jedna na postaji podzemne željeznice odnijele su 32 života, uz troje bombaša samoubojica, a 340 ljudi je ranjeno. U srpnju u Nici užasan masakra - na proslavi Dana Bastille napadač se teškim kamionom zabio u okupljeno mnoštvo i pritom pobio 86 ljudi, a 434 osobe su ozlijeđene. I da ne nabrajamo niz napada s manje žrtava. Terorizmu se ne nazire kraj unatoč ratu protiv njega, koji kao da ga potiče.