Datum objave: 4. kolovoza, 2018.
Tehnologija je čudna stvar. U jednoj ruci nosi poklone, a u drugoj nož koji
će nam zabiti u leđa, rekao je Charles Percy Snow, poznati britanski
romanopisac, i naravno - nije pogriješio. Njegove bi se misli mogle primijeniti
i na razvoj svijeta interneta, koji svojim silnim mogućnostima i čudesnom
magijom opija ljude diljem svijeta toliko da postaju ovisnici, baš kao i oni
koji previše vole cigarete, alkohol, drogu, kocku i još mnoge stvari koje je
čovjek pretvorio u poroke.
Kao što reče Bill Gates, internet postaje trg
globalnog sela sutrašnjice, i na tom trgu žele biti svi, što više i što duže. I
tako se stvara zaraza mnogim sadržajima, pa se izdvajaju različite vrste
ovisnosti - od virtualne ovisnosti povezane s odnosima i vezama, virtualne
seksualne ovisnosti, opsjena kockanjem, silne želje za velikom količinom
informacija, pa do zaluđenosti igranjem videoigara. Kad je riječ o mladim
ljudima, istraživanja su u nas pokazala kako 78 posto tinejdžera gotovo svakoga
sata provjerava novosti, oko 50 posto ih priznaje kako su ovisni, a i 59 posto
roditelja živi u uvjerenju kako su im djeca ovisna o internetu. Istraživanje
provedeno među učenicima srednjih škola u Međimurskoj županiji pokazalo je kako
je trećina njih na internetu više od 40 sati tjedno - znači puno radno vrijeme.
Istraživanje pak provedeno na većem broju adolescenata u Europskoj uniji
pokazalo je kako kod 4,4 posto njih postoji patološka upotreba interneta. Nema
točnih pokazatelja, ali procjene govore kako je u Hrvatskoj već 100 tisuća
ovisnika o internetu, dok neki spominju i brojku od 400 tisuća! Unutar toga
raste i broj onih koji postaju ovisnici o videoigrama. Problem ovisnosti o
internetu, videoigricama i društvenim mrežama u porastu je u većini zapadnih
zemalja. U svijetu na primjer već oko 2,5 milijardi ljudi provodi mnogo vremena
uz videoigre, a zbog užasa ovisnosti zabilježeni su i mnogi smrtni slučajevi jer
su neki i 22 sata bili uz internet igrajući se.
NOVA BOLEST
Ovisnost o internetu i videoigrama prije
svega je psihički poremećaj, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odlučila
je ove godine da je ovisnost o videoigrama prava bolest nazvana "poremećaj
videoigrica", pa će kompulzivni igrači koji dane i noći provode uz konzolu,
zaboravljajući jesti i piti, imati pravo i na liječenje. Simptomi su
anksioznost, povlačenje u sebe i antisocijalno ponašanje, kada osoba zanemaruje
druga središta interesa i aktivnosti, uključujući san i hranu. Sve to može
dovesti do teške depresije. Posebno je opasno za one najmlađe, jer istraživanja
pokazuju da čak 92 posto djece u dobi od 2 do 17 godina igra videoigrice, a to
dominira nad svim drugim aspektima njihova života. A nije zgorega i reći kako 89
posto igara ima nasilne sadržaje, a to potiče i povećava agresivnost. Budući da
je ta ovisnost relativno nova, i stručnjaci još uvijek tragaju za pravom
definicijom ovisnosti o internetu, jer kod njih ne postoji neka psihoaktivna
tvar, kao što je to cigareta, alkohol, kokain… nego je riječ o problematičnom
ponašanju. Neki definiraju ovisnost o internetu kao "nemogućnost pojedinca da
kontrolira svoje korištenje interneta, što rezultira tjeskobom i/ili
funkcionalnim poremećajem u svakodnevnom životu." Ovisnicima internet postaje
odjednom važniji od obitelji i prijatelja, ako im je onemogućen pristup postaju
razdražljivi, loše volje, čak i potišteni. Zbog interneta zanemaruju obveze u
školi, na fakultetu, na poslu, u obitelji… S pomoću interneta bježe i od
problema. A onda upadaju u epizodu depresije, kao najčešći psihički poremećaj.
Jer, pretjerano bivanje na internetu čovjeka odvlači u neki drukčiji i za njega
bolji svijet, miče ga od sivila svakodnevice, pa je povratak u ovaj obični
svijet i surovi život šok i razočaranje. Na internetu je moguće gotovo sve, a u
životu to nije.
FIZIČKI PROBLEMI
Još je gore što je dokazano da
je pretjerano korištenje interneta kod odraslih vrlo često udruženo i s
ovisnosti o alkoholu i psihoaktivnim tvarima. Međutim, nekoliko je studija reklo
da su kod ovisnika o internetu slikovnim pretragama registrirane gotovo jednake
promjene na mozgu kao kod "kemijskih" ovisnika. Ovisnici o internetu, osim
psihičkih, upadaju i u fizičke probleme. Tu su suhe i napete oči, bolovi u
leđima i vratu, pa glavobolje, nesanica, bol i ukočenost u rukama i zglobovima.
Obično imaju teškoća s padom imuniteta, lošijim kretanjem, promjenom
prehrambenih navika, pa čak i pogoršanjem fizičkog izgleda. Da je problem sve
veći dokazuje i da je Zagreb dobio dnevnu bolnicu za ovisnike o internetu,
posebno o igricama, jer Hrvatska prati i europske i svjetske trendove u porastu
broja oboljelih. U psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan oboljeli se ne
hospitaliziraju, već tijekom dana prolaze kroz programe stručnog tima i
liječenje koje traje od jednog do tri mjeseca. Dnevnim boravkom želi se izbjeći
stigmatiziranje oboljelih. Provode se grupne psihoterapije, a vode ih
psihijatar, socijalni pedagog, psiholog kognitivno-bihevioralnog usmjerenja…
Ovisnici o internetu svoj problem nikako ne mogu sami riješiti, to više što je
to problem i njihove obitelji, i društva. Medikamenti se daju isključivo osobama
kod kojih je riječ o anksioznosti, depresiji, socijalnoj fobiju i slično.
Tehnikama relaksacije, radne terapije i grupne višeobiteljske terapije nastoji
se internetske ovisnike vratiti u normalan život s najviše jedan do dva sata
interneta na dan.