Točno prije 50 godina, u srpnju 1968., potpisan je u Londonu, Moskvi i Washingtonu Ugovor o neširenju atomskog oružja. No 50 godina poslije u svijetu još uvijek postoji 15.000 atomskih bombi ili bojnih glava! Svijet doslovno sjedi na atomskim bombama! I opet je bio silno pametan i vidovit Albert Einstein, koji je rekao:

"Oslobađanje atomske energije nije proizvelo novi problem. Samo je rješavanje već postojećeg postalo još hitnije. Može se reći da je na nas utjecalo kvantitativno, a ne kvalitativno." Jer danas je više nego ikad prije glavni naglasak na onome "kvantitativno". Ugovor koji je potpisan davnih godina, a pristupilo mu je više od 190 zemalja, danas je u pravoj krizi. Dokaz tomu je i što je 2015. propala posljednja konferencija o provjeri Ugovora, a stručnjaci, na žalost, vjeruju kako će se to dogoditi i sa sljedećom, planiranom za 2020. godinu. Velika Britanija, SAD i Rusija tim su se ugovorom obvezale da će raditi na sprječavanju širenja nuklearnog oružja, ali sve je daleko od nuklearnog razoružanja. Jer podatci Instituta za istraživanje mira SIPRI iz Švedske govore kako baš oni koji bi trebali stopirati tu utrku za strašnim oružjem - nuklearne sile SAD i Rusija, imaju i najviše zaliha bombi, koje, prema procjenama stručnjaka, neće smanjivati – Rusija oko 7000 bojnih glava, a SAD oko 6800. U nuklearnoj družbi još je sedam zemalja - Velika Britanija s 215, Francuska s 300, Kina s 270, Indija 120-130, Pakistan 130-140, Izrael 80 i Sjeverna Koreja s 10-20 bojnih glava - ukupno u svijetu devet zemalja, ali uopće ne pomišljaju da se odreknu nuklearnog naoružanja. I posve je razumljivo da je zemljama koje posjeduju nuklearno naoružanje ono i glavna odrednica njihove nacionalne obrambene strategije.


Kada se pogledaju brojke, u 2017. godini izbrojena je koja bomba manje nego 2016., ali nuklearne sile zato debelo rade na velikoj modernizaciji svojih zaliha. Radi se ubrzano na novim tehnologijama i sustavima preciznog elektroničkog upravljanja, kao i na modernijem nuklearnom oružju. Naravno, troši se i silan novac. Tako stručnjaci iz SIPRI-ja u "Godišnjem izvještaju 2018." navode da je prošle godine zabilježen rekord - nikada nakon Drugog svjetskog rata nije za naoružanje izdvojeno toliko novca kao 2017. godine. Ukupan iznos kreće se oko 1739 milijardi dolara, što je 230 dolara po stanovniku Zemlje! Godinu dana prije prosjek je bio 227 po stanovniku planeta. Uz to, podatci govore kako će SAD za modernizaciju svog nuklearnog arsenala do 2026. izdvojiti oko 400 milijardi dolara. U izvješću je posebno vidljivo povećanje iznosa za naoružavanje na području istočne Azije. Kina je povećala izdatke za obranu na 228 milijardi dolara, što je 5,6 posto više nego godinu prije. Više novca troše Indija i Pakistan, jer razvijaju novo atomsko oružje i povećavaju proizvodne kapacitete radioaktivnog materijala koji se može koristiti za atomske bombe.


Za to vrijeme SAD i Rusija, zaduženi za neširenje atomskog oružja, nastavljaju svoju utrku i drže svijet u napetosti. Razgovori o razoružanju između dvije velesile, koje drže čak 92 posto svjetskog nuklearnog naoružanja, više i ne postoje. Trump vodi politiku otklona od Obamine politike manje ovisnosti o nuklearnom oružju te je najavio modernizaciju i jačanje nuklearnih kapaciteta, uz uvođenje novih modela u postojeći arsenal. Pentagon je dobio rekordnih 700 milijardi dolara za svoje potrebe, a tim budžetom SAD znatno nadmašuje izdvajanja Rusije i Kine za vojsku. Stavljajući nuklearno oružje u prvi plan međunarodne politike, SAD zapravo kaže zbogom nuklearnom razoružanju. Zbog takvog ponašanja SAD-a i, s druge strane, Rusije, zemalja koje su zaokupljene međusobnim "ratom", postoji realna opasnost za svijet da se nuklearnog oružja dočepaju i još neke zemlje, prije svega Iran i Saudijska Arabija. Ugovor star 50 godina tako više nije nikakvo jamstvo za nuklearno razoružanje, koje, prema ocjenama mnogih stručnjaka, neće ni biti.
Zbog svega toga postoji i opasnost od nuklearnog rata. S jednog važnog skupa znanstvenika, među kojima je bilo i 17 nobelovaca, početkom je godine otišla poruka svijetu kako kazaljke "sata atomskog rata" stoje na dvije minute do dvanaest! Naravno, nada za mir ipak postoji, a svijet ju je doživio i kroz činjenicu kako su se godine 2017. u Ujedinjenim narodima čak 122 zemlje od 193 članica izjasnile za zabranu atomskog oružja. Kada 50 zemalja ratificira taj ugovor, on će biti i pravno obvezujući, pa bi posjedovanje nuklearnog oružja bilo ilegalno. No još je silno daleko i vizija svijeta bez atomskog oružja a kamoli da to postane stvarnost, o čemu je govorio Barack Obama.
Još se sumnjičavo gleda na susret Trumpa i Kim Jong-una, koji prema ocjeni analitičara, slovi kao najrizičniji faktor među svim osobama koje mogu izazvati masovno uništenje. Zabrinutost su oduvijek izazivali Indija i Pakistan, koji su tijekom 20. stoljeća prošli kroz nekoliko okršaja. Hoće li svijet, koji sjedi na atomskim bombama, eksplodirati? Možda odgovor daje opet Albert Einstein: "Znanost je dovela do te opasnosti - atomskih bombi, ali pravi problem je u srcu ljudi. Do promjena u srcu drugih doći će samo ako dođe do promjene u našem srcu i budemo li hrabro istupali."