Djeca - to su naši sutrašnji suci, rekao je slavni Maksim Gorki i u svoje vrijeme nije sigurno razmišljao o tome hoćemo li mi, Hrvati, Europljani, pa i njegova Rusija uopće imati te suce. Naime, alarmantni podatci sustižu jedan drugog, crne brojke pokazuju da nas je sve manje, demografski su alarmi odavno ušli u crveno, pa one najstrašnije brojke kažu kako nas Hrvata više nema ni četiri milijuna! Sve je veća razlika između broja rođenih i umrlih, prognoze su da će negativni prirodni prirast i dalje rasti, a budući da je sve veći udio starijeg stanovništva, smrtnost će biti veća, pa će u konačnici negativni prirast još rasti.

Kada se gledaju podatci u EU-u, Hrvatska ima zastrašujuće pokazatelje, jer je između 2014. i 2015. prirodni pad narastao na gotovo 17 tisuća ljudi, dakle više umrlih nego rođenih. Onda je taj prirodni pad 2016. na razini oko 16 tisuća ljudi, da bi nas stresla 2017. kada je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece ikad, njih samo 36.647, a istodobno bilo je najviše umrlih nakon 1991. godine, 54.261 osoba, što znači da je prosječno svaki dan u našoj zemlji umiralo gotovo 150 ljudi. Demografi smatraju kako će se već sljedeće godine prirodni pad približiti brojci od 20 tisuća ljudi, a broj rođene djece spustiti na 35.000 jer je stanovništvo sve starije, a ubrzan je i trend smanjivanja rodnosti zbog iseljavanja najviše mladih od 20 do 40 godina. Neće nas utješiti, ali ćemo možda biti manje egoistični ako kažemo kako ne izumiru samo Hrvati, jer izumire cijela Europa, posebno ona istočna. Podatci UN-a kažu kako u istočnoj Europi žive 292 milijuna stanovnika i da je to čak 18 milijuna manje nego u devedesetim godinama.

Dodajmo tome da je u čak 13 od 28 država EU-a smrtnost veća od broja rođenih, pa dolazimo i do crne slike da je to najveći gubitak stanovništva u suvremenoj povijesti, kako je pisao Financial Times. Demografija na taj način postaje i sve značajniji problem za europsku sigurnost, jer se događa da se pomalo i nemaju otkud regrutirati vojne, policijske i druge sigurnosne snage u nekim državama. Naravno, pad broja stanovnika nije od jučer. Naime, u najmanje 11 europskih zemalja broj stanovnika smanjio se za više od 10 posto od 1989. godine, a u nekim zemljama i mnogo više - Latviji za 27 posto, Litvi za 23, Bugarskoj i Bosni i Hercegovini za 21 posto. Sve se to dogodilo zbog pada stope plodnosti, masovne migracije i visoke smrtnosti. Bugarska je na primjer s devet milijuna 1989. pala na 7,1 milijun stanovnika u 2017. Prognoze su još katastrofičnije, jer sva moguća istraživanja vrlo uglednih institucija, pa i UN-a, kažu kako će u projekciji do 2050. godine najviše stanovnika izgubiti Rumunjska - 22 posto, Moldavija 20, Latvija 19, Litva 17, a Mađarska i Hrvatska 16 posto. Hrvatska bi trebala pasti na samo 3,86 milijuna stanovnika. Tu su još na crnoj listi Bugarska, Srbija, Poljska, čija će populacija biti manja za 15 posto. Jedna Poljska tako bi, prema tim projekcijama, sa 38 milijuna pala na samo 32 milijuna stanovnika. Zanimljivo kako se u tom društvu našla i jedna Njemačka. Procjenjuje se da bi do 2050. mogla ostati bez gotovo 11 milijuna stanovnika i sa sadašnjih 82,1 milijun pasti na 71,5 milijuna. Istovremeno se očekuje kako će stanovništvo Europe i dalje starjeti, pa će postotak onih starijih od 60 godina sa sadašnjih 25 do 2050. narasti na 35 posto.

Zanimljivo da će uz Luksemburg, najbogatiju članicu EU-a, koja će po broju stanovnika najviše rasti, za čak 48 posto i s 583 tisuće skočiti 2050. na 865 tisuća, najviše rasti Irska, kojoj uvelike pomažu Hrvati. Zemlja, koja je ne tako davno po broju stanovnika bila poput Hrvatske, do 2050. povećat će broj stanovnika sa sadašnjih 4,7 na 6,3 milijuna. Rast će još Island, Švedska, Norveška, Danska... Sve zemlje koje jamče daleko bolji život i ekonomsku sigurnost. Valja reći i kako demografsku sliku stare Europe posljednjih godina mijenjaju imigranti, koji u neke zemlje pak nisu dobrodošli. Iznose se i relevantna istraživanja, poput jednog talijanskog instituta, u kojemu se kaže da kada bi se nastavio sadašnji priljev imigranata prvog i drugog vala, nadvisio bi do 2065. godine čak 22 milijuna, što bi značilo 40 posto stanovništva.

AFRIKA BUJA...

S druge strane, jedan dio Europe, posebno Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka..., oštro se suprotstavlja dolasku imigranata i nastoji pronaći svoja rješenja za demografske probleme i pokrenuti na tom planu sve moguće resurse. Strah od drugih i drugačijih sve je veći, jer za razliku od Europe koja stari, Afrika buja stanovništvom i za 30 godina bit će ih više od milijarde, dvostruko više od Europljana, i imat će još već utjecaj na demografsko stanje u Europi. Procjene kažu kako već tri milijuna Afrikanaca čeka kako bi se domoglo EU-a. Zato, ako se mali narodi poput Hrvata hitno ne mobiliziraju na odlučujućim koracima svoje opstojnosti, a to je borba za više stanovnika, sami će počiniti demografski suicid. Pa makar i promidžbom kakvu su imali Danci. Knald for Denmark - poručivali su svojim građanima, što bi u prijevodu moglo biti “Poševi se za Dansku”. I bilo ih je potom više.