Psi me nikada ne grizu. Samo ljudi - rekla je davno nenadmašna krasotica Marilyn Monroe. Ali, da bi, slikovito rečeno, psi mogli “gristi” u Hrvatskoj svoje vlasnike debelo, i to za džepove, dokaz je novi Zakon o zaštiti životinja i nedavna presuda protiv jednog vlasnika psa iz Slavonskog Broda, koji je osuđen zbog zanemarivanja svog ljubimca na kaznu od 11.000 kuna!

Pas Gogo, koji je odnio pobjedu na sudu, upozorio je tako i sve druge koji drže pse i druge životinje kako se moraju prema njima odnositi. Jer, Gogin vlasnik još je dobro prošao budući da se kazne penju i do 30.000 kuna. Zakon je oštro prodrmao i one koji drže životinje, ali i jedinice lokalne samouprave koje imaju rok do 30. lipnja da svi psi na njihovu području pod kožom vrata dobiju svoj OIB ili osobnu iskaznicu u vidu mikročipa. I to baš svi psići, i oni kojima se zna tko su im roditelji, kao i simpatični hrvatski četveronošci koji nisu plemenitaške krvi. U Hrvatskoj je oko 400 tisuća pasa, a nije ih mikročipirano još oko 100 tisuća, iako je ono obvezno još od 2004. godine. No, sada je za to visoka kazna od 6000 kuna, pa se očekuje da će i vlasnici i lokalna samouprava odraditi svoj posao. Zakon nalaže i da sve županije moraju imati sklonište za pse, i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Jer, pse i druge životinje neće se više moći ostavljati, zanemarivati, zlostavljati, ubijati… jer su za to određene vrlo oštre kazne. I naravno, oni koji ne vole red, odmah u svom negodovanju postavljaju silna pitanja – od toga tko će sve zarađivati na životinjama pa do toga je li u Hrvatskoj sada pas zaštićeniji od čovjeka? Neki pitaju i mogu li nas psi i ugroziti, jer iako je cijepljenje obvezno već godinama, neki podatci kažu da ima možda i 100 tisuća necijepljenih pasa!

U prijelaznom razdoblju, a možda i na duži rok, problem bi se mogao javiti i sa skloništima. Otkako je zakon rekao da se životinje ne mogu usmrćivati u skloništima, neka su skloništa najavila prodaju, jer su funkcionirala kao šinteraj u kojemu se čekalo da istekne 60 dana kako bi se životinja mogla usmrtiti. Sada u Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa u kojima je oko 1000 pasa, a točan će se broj znati negdje sredinom ove godine kada Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa, koji je propisan zakonom. Možda će vrlo brzo trebati i manje skloništa, pa će biti dovoljna ona županijska, jer će građani skupo plaćati neodgovornost zbog napuštanja životinja od 15 do 30 tisuća kuna, a na mikročipu će biti svi podatci. Neće se ljubimci izbacivati tek tako na cestu kada se ide na godišnji ili, još gore, kada ih se vlasnik zasiti. Morat će osigurati kontrolu razmnožavanja i sami zbrinuti mladunčad svojih kućnih ljubimaca. Osim što životinje ne smiju napustiti, ne smiju im nanositi bol, patnju, ozljede, ne smije ih se izlagati strahu… Pse je zabranjeno stalno držati vezane. I točno je definirano da se životinju smije usmrtiti ako bi liječenje bilo povezano s patnjom i dugotrajno, ako je stara pa joj otkazuju vitalne funkcije, ili kada boluje od neizlječive bolesti. Ostaje im, znači, pravo na eutanaziju. Naravno, pitanje je i kako sve te nove zakonske mjere provesti? Za sve će biti u startu zaduženi komunalni redari, koji su za ponešto od svega bili nadležni još od 2013. godine, ali im je sada zakon dao mnogo veće i striktno definirane ovlasti. Naravno, bit će ih negdje potrebno i više nego do sada, jer je 400 tisuća samo pasa, pa se već provode i edukacije novih redara.

Čeka ih ozbiljan posao s neodgovornim vlasnicima, ali ovaj put su “naoružani” uređajima za očitavanje mikročipa koji ih dovode do vlasnika, a zakon im daje pravo da kucaju na vrata i obave inspekciju. Važna je novost da će komunalni redari imati mogućnost podnijeti prekršajnu prijavu ili optužni prijedlog protiv svakog neodgovornog vlasnika. Ići će se i ukorak sa svijetom, a prvi kreće Zagreb, kako bi se stalo na kraj i neodgovornim vlasnicima pasa koji ostavljaju izmet svojih ljubimaca na javnim površinama. Osniva se baza podataka psećeg DNK, na način da se prilikom čipiranja uzme uzorak sline. Kod pasa koji su čipirani uzorak će se uzeti kod prvog sljedećeg cijepljenja protiv bjesnoće. Kad baza DNK bude gotova, točno će se znati čiji je ljubimac u Zagrebu iza sebe ostavio nezbrinutu hrpicu.

Redari će posebnim alatkama pokupiti izmet, poslati uzorke na analizu, a vlasnik će nakon toga dobiti na kućnu adresu kaznu koja će biti između 600 i 1000 kuna, a s još nekim troškovima i veća. Redari imaju i još jednu, možda najvažniju zadaću - da spriječe svako nasilno ponašanje prema životinjama, opasnoj pojavi kojoj, na žalost, poklanjamo pozornost tek od slučaja do slučaja. A zna se kako je nasilno ponašanje prema životinjama poznato kao indikator opasne psihopatologije koja se ne odnosi samo na životinje. Mnoga istraživanja, poput onog koje su proveli Northeastern University i SPCA iz Massachusettsa pokazala su da za ljude koji zlostavljaju životinje postoji čak pet puta veća vjerojatnost da će počiniti nasilnički zločin i prema ljudima.