Bez glazbe život bi bio pogreška, reče slavni njemački filozof Friedrich Nietzsche. Vjerojatno nije mislio ni na turbofolk, ni na narodnjake i cajke, a možda niti na ništa određeno, već glazbu općenitu za koju će naš pjesnik i akademik Slavko Mihalić reći: “Glazba je ona umjetnost koja me od najranijih dana vraća u sebe, smiruje i obnavlja smisao i vjeru u ono što radim. Ona je najčudesniji dokaz da nismo sami i izgubljeni.”

Ne znamo koliko Hrvati znaju o tim lijepim riječima, ali da silno vole slušati glazbu pokazalo je najnovije istraživanje o navikama slušanja glazbe u Hrvata. Podatci kažu kako čak 95 posto građana Hrvatske sluša glazbu svaki dan te im je ona iznimno važna. Više od trećine građana izjasnilo se kako su na dan i više od četiri sata uz glazbu, a više od 96 posto ispitanika glazbu sluša na radiju i internetu. Preciznije, 78 posto ljubitelja glazbe svaki ju dan sluša na radiju, a 68 posto na internetu. Preko pametnog telefona glazbu sluša 48 posto, a preko CD-a i DVD-a samo 24 posto građana. A onda dolazimo i do zanimljivih razmišljanja Hrvata gdje ih je 75 posto uvjereno da glazba mora biti besplatna! Zatim jedna posve kontradiktorna činjenica po kojoj više od 80 posto naših građana smatra kako bi svi glazbeni umjetnici trebali i morali moći živjeti od svoga rada, točnije od svog glazbenog stvaralaštva. I gdje smo sada? Glazba mora biti besplatna, a oni koji ju stvaraju trebaju od nje živjeti?! A tko bi onda sve te užitke uz glazbu trebao još platiti? Jer, plaćaju radiopostaje, hoteli, restorani, organizatori koncerata... I tko još i kako krade? Što je s glazbom na radnom mjestu, koja povećava radnu sposobnost i produktivnost? Što je s glazbom koja služi kao lijek, terapija...?

Hrvati se za glazbu snalaze na razne načine, pa i kradu. Nisu naravno jedini, jer to čine i drugi u svijetu. Čak 66 posto naših građana koristi neki ilegalan - piratski način dolaska do glazbe, pokazalo je ovo prvo domaće istraživanje kojemu je cilj dobiti realnu sliku o građanima Hrvatske kada su u pitanju navike slušanja i stavovi o glazbi. Jedno prijašnje istraživanje o piratskim dugoprstićima u svijetu pokazalo je kako su Hrvati četvrti najveći pirati, a zanimljivo kako se na svjetskoj ljestvici “lopovskih” zemalja u prvih deset nalaze europske zemlje! Najviše piratskih stranica posjećuju u Latviji, čak 46 posto, potom u Bugarskoj, Litvi i Hrvatskoj. Četvrto mjesto u svijetu znači kako 23 posto Hrvata redovito “skida” sadržaj s piratskih stranica. Kako je slatko kad se nešto “mazne” dokazuje još nekoliko podataka. Čak 93 posto ispitanika koristi stranice poput YouTubea zato jer se glazba na njima može slušati besplatno, a čak 44 posto ispitanika u domaćem istraživanju smatra legalnim skidanje glazbe s YouTubea na računalo, a samo 34 posto njih koristi isključivo “legalnu” glazbu. Kada pak ne bi bili dostupni ilegalni piratski sadržaji, prema istraživanju, većina ispitanika bi nastavila slušati glazbu na YouTubeu. Da je ljepše uz ukradenu glazbu govore i podatci da samo 16 posto korisnika smatra vjerojatnim da će u budućnosti koristiti plaćene servise, kao i da je 50,3 posto ispitanika spremno izdvojiti tek 10 kuna za servis za slušanje glazbe! Samo tri posto Hrvata spremno je izdvojiti između 51 i 75 kuna što je uobičajena cijena mjesečne pretplate, dok bi tek jedan posto izdvojio više od tog iznosa.

Istraživanje je pokazalo da 42 posto ispitanika podjednako sluša domaću i stranu glazbu, njih 32 posto pretežito prati stranu, dok domaću glazbu uglavnom sluša 26 posto ispitanika. I svi oni znaju da je krađa glazbe kao i svaka druga krađa i da je i prema našem zakonu ilegalno skidanje glazbe s interneta krađa. No, online kradljivci i dalje kradu jer im je poznato kako se u nas takvi lopovluci ili slabo ili nikako prate te da je zakon prilično liberalan i može ga se lako mimoići. Zapravo su svi glazbeni dugoprstići u povlaštenom položaju dok se ne ogriješe na način da ono što ukradu i masovno potom distribuiraju. U Hrvatskoj se, prema podatcima DORH-a, protiv intelektualnog vlasništva godišnje evidentira tek oko 50 kaznenih djela. A ako dođe do materijalne štete ili imovinske koristi koja je niža od 60 tisuća kuna, to se smatra prekršajem. A da jasne i rigorozne zakonske odredbe imaju značajan utjecaj na piratstvo dokazuje Njemačka u kojoj samo 1,71 posto internetske populacije krade, ili koristi piratske sadržaje. Skinete li nešto ilegalno, može vas koštati i 20 puta više nego da ste do toga došli legalno. Primjer je naša zemljakinja koja živi i Berlinu, a za skidanje filma Woodyja Allena platila je kaznu od 1000 eura i više joj ne pada na pamet ništa što je ilegalno. No, glazba se u nas krade i na način da se izvodi bez naknade još na radnim mjestima, u ustanovama za liječenje, terapiju... Svi se hvale rezultatima zbog glazbe, ali nitko ju ne plaća. Statistike pokazuju da 91 posto poduzetnika vjeruje da sviranje glazbe čini osoblje i kupce sretnijima, dok 81 posto vjeruje da glazba čini njihove zaposlenike produktivnijima. Sviraju, ali ne plaćaju.