Izjavom koja je često citirana: “Internet postaje gradski trg globalnog sela sutrašnjice” sjajno je proročanstvo izrekao Bill Gates, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i osnivač kompanije Microsoft. Vrlo je precizno s nekoliko riječi ocijenio i procijenio što nas čeka u tom svijetu svih mogućih informacija. No, možda u svojoj percepciji tada nije razmišljao kako će se stvari oko interneta tako munjevito razvijati i u onom negativnom smjeru u kojem će se stvoriti jedan novi pojam - fake news.

A on je toliko zavladao svijetom da je tu sintagmu čak i glasoviti Collinsov rječnik engleskog jezika lani odabrao za riječ godine. A označava lažne, često senzacionalističke informacije koje se na internetu plasiraju pod krinkom vijesti, a čija je upotreba u proteklih 12 mjeseci skočila za čak 365 posto! Posebno je riječ o Facebooku, globalnoj društvenoj mreži s više od dvije milijarde korisnika, na kojoj je u Hrvatskoj oko dva milijuna građana. Društvene mreže, pa tako i Facebook, u svojem su silovitom razvoju na neki način postale i budućnost demokracije, svih mogućih sloboda, razmjene mišljenja i stavova, komentara o svim mogućim temama i zbivanjima. Ali ljudima nikada dosta sloboda, pa se na žalost one koriste i za mnoge stvari koje se pod tim pojmom ne mogu i ne smiju tolerirati. Otud i sve više povika na te “slobode”, na sve moguće nepoćudnosti, a osobito na lažne vijesti koje su često zasoljene i jezikom mržnje. I nije čudno što neke zemlje spremaju vrlo ozbiljan obračun s društvenim mrežama, gdje već postoje ili se pišu zakoni protiv lažnih vijesti i govora mržnje s vrlo visokim kaznama.

Valja podsjetiti da su se društvene mreže naveliko uključile u izbore za predsjednike u nekim zemljama, gdje se na glasače silno utječe lažnim vijestima. Tako se baš Facebook našao u središtu pozornosti prije i nakon američkih predsjedničkih izbora, jer je plasirao veliku količinu lažnih vijesti koje su korisnici primali kao da su legitimne, prave, pa se njima moglo manipulirati i utjecati na izbore. Jedna relevantna studija s tri poznata sveučilišta pokazala je u kojoj su se mjeri konzumirale lažne vijesti tijekom izbora, pa je utvrđeno kako je svaki četvrti Amerikanac posjećivao stranice s lažnim vijestima, a na Facebooku ih je bilo 22 posto. Stručnjaci kažu kako je baš ta veličina Facebooka pretvorila tu društvenu mrežu u silno jak društveni i politički faktor kakvog do sada nije bilo. Još je Shimon Peres, bivši izraelski predsjednik, rekao kako su “Internet, Facebook i Twitter stvorili sredstvo za masovnu komunikaciju koje režimi ne mogu kontrolirati”. Naravno da zbog niza razloga na tom tragu društvene mreže postaju i opasnost za vladajuće elite, jer donose informacije koje se ne uklapaju u njihovu službenu retoriku i pokušavaju rušiti njihove stavove o mnogim važnim pitanjima, pa ih je lako proglasiti dezinformacijama ili lažnim vijestima. Zbog toga ima i sve više otpora i glasnih pitanja - neće li se s raznim zakonima i zabranama zapravo dati političkim elitama mogućnost da legalno ograničavaju i gase slobode?

Njemačka je s početkom godine krenula sa zakonom. Govor mržnje sa svojih servisa društvene mreže moraju skinuti u roku od 24 sata, a za rubne slučajeve za tjedan dana. Maksimalna kazna je 50 milijuna eura. “Ako ste na mjestu kompanije, željet ćete izbjeći kaznu i loš publicitet za svoju platformu. Dakle, ako se netko žali na neki upis, jednostavno ćete ga obrisati”, rekao je David Kaye, specijalni izvjestitelj UN-a za slobodu izražavanja, koji se boji da primjenom ovog zakona može biti ugrožena sloboda izražavanja. Korak dalje najavio je francuski predsjednik Macron - posebni zakon protiv širenja lažnih vijesti, koji bi omogućio blokiranje ili brisanje sadržaja na društvenim mrežama koji se, u vrijeme izbora, procijeni kao “fake news”. Internet je, kao što se to i predviđalo, povećao demokratski potencijal društva u cjelini, pa tako i politike. Ljudi su u mogućnosti da onima za koje su glasovali kažu svoje mišljenje, iznesu svoje argumente, svoj sud i svoju istinu. Imaju mogućnost kritizirati sve za što misle da u društvu nije dobro. Posebno u svjetlu kada je demokracija u nekoj vrsti krize, jer građani sve više gube povjerenje u državne i druge institucije.

Nakon one stare izreke: “Ono što nije objavljeno, nije se ni dogodilo” učinjen je revolucionarni korak prema sloganu: “Ono što nije na Facebooku, nije se ni dogodilo.” I na to moraju ozbiljno i odgovorno računati svi oni koji na bilo koji način pokušavaju iskoračiti u borbi protiv nekih nepoćudnosti u velikom globalnom izazovu kakav je snažan uspon društvenih mreža. One su sasvim sigurno donijele pravo na vlastiti izbor i na vlastiti stav. Nema više manipulacija iz jednog centra moći iz kojeg se odašilju vijesti i samo jedna istina. Građani sami biraju izvor informacija. I zato bitka protiv lažnih vijesti ne smije završiti kao svojevrsna cenzura, kao zakonska batina koja će suzbijati svaku neželjenu kritiku.