Čini se kako su mnogi stanovnici Europske unije, pa onda naravno i Hrvati, rado prihvatili onu čuvenu: “Alkohol je anestezija koja nam pomaže da izdržimo operaciju zvanu život”, što ju je izrekao George Bernard Shaw, irski pisac svjetskoga glasa. Jer u EU-u se pije na veliko, a bogme se pije i u Hrvatskoj. Dokaz da je tome tako su i najnoviji podatci izraženi u novcu koji kažu da je na alkohol u EU-u potrošeno čak 160 milijardi eura! Ako je nekom ljepše, to je oko 250 eura po stanovniku ili 1,6 posto troškova kućanstva u EU-u. Ono što još više udara u glavu, baš kao i alkohol, pokazatelji su izvješća da su Europljani iz Unije bili toliko žedni pa su na alkohol potrošili gotovo jednako koliko i na recimo medicinske proizvode, kućanske aparate i opremu te malo više od potrošnje za društvenu zaštitu i obrazovanje.

Na sve je to upozorilo najnovije istraživanje Eurostata, dodajući i podatak kako izvješće ne uključuje podatke za alkohol kupljen u restoranima i hotelima. Znači, za piće smo potrošili još i mnogo više. Ipak, srećom, Hrvati troše za alkohol i piju standardno mnogo, ali nema nas među zemljama gdje je potrošnja na alkohol najviše porasla u posljednjih 10 godina. Tu su Cipar i Češka, dok su lani na alkohol najviše potrošili stanovnici Estonije, Latvije i Litve, a najmanje Španjolska i Italija. A kada se želi zaviriti u litre, posežemo za izvješćem Svjetske zdravstvene organizacije - WHO, gdje stoji kako najviše u Europi, ali i u svijetu, piju Litavci, više od 18 litara čistog alkohola po stanovniku godišnje. Zanimljivo je i da Litva, poput susjeda Latvije, Estonije i Poljske, pripada zemljama u kojima se čak 90 posto piva pije kod kuće. Hrvatska je u skupini zemalja gdje se pije više od inače visokog europskog prosjeka, znači više od 11,2 litre čistog alkohola na godinu ili nešto oko dva pića na dan. Točnije, prosječni Hrvat popije oko 13 litara alkohola godišnje, a prema izvješću WHO-a, bili smo na visokom petom mjestu od 28 zemalja! Sve možemo potkrijepiti i podatcima iz domaćeg istraživanja koje upozorava da 78,1 posto ispitanika u nas kaže da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci. Zanimljivo, 45 posto se izjasnilo da pije vino, 40 posto pivo, a 15 posto je za žesticu. Ono što bi Hrvatsku trebalo dodatno zabrinuti je i istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika, koje je provedeno u 42 zemlje, a pokazalo je kako naši tinejdžeri piju puno više i češće u mlađoj dobi od svojih inozemnih vršnjaka. Podatci upozoravaju i na to kako jedan od pet Europljana pije mnogo, a to znači da popije i četiri pića na dan. A sve postaje još dramatičnije za stanovnike Starog kontinenta kada se zna da se u Europi pije dva puta više nego u drugim dijelovima svijeta. Jer u regiji jugoistočne Azije piju oko četiri litre, u Africi šest, a u obje Amerike u prosjeku 8,2 litre po stanovniku.

Naravno, prekomjerno uživanje u alkoholu ne prazni samo džepove nego silno utječe na zdravlje. Jer, od alkohola u svijetu umre po jedna osoba svakih 10 sekundi ili 3,3 milijuna ljudi godišnje! Ne postoji nerizičan način pijenja. Zato je raznim mjerama potrebno hitno smanjiti količinu alkohola koja se konzumira u Europi jer crne prognoze WHO-a pokazuju da bi se novi slučajevi raka mogli podići s 14 milijuna, koliko ih je bilo 2012., na čak 22 milijuna u 2030. godini. Što učiniti? Neke zemlje, poput Litve, zabranile su oglašavanje alkohola, povisile trošarine, podigle dobnu granicu za kupnju alkohola s 18 na 20 godina, zabranile prodaju između 22 i 10 sati i posve zabranile prodaju na benzinskim crpkama. Oni koji se u EU-u brinu o politici na planu alkohola traže od proizvođača alkoholnih pića da na oznakama na bocama navedu zdravstvene rizike, jer potrošači moraju biti informirani. Mnogi proizvođači piva su to već prihvatili, ali se proizvođači žestokih pića i vina još uvijek opiru, pa se traži da EU bude još glasniji i aktivniji u zaštiti građana od rizika što ga nosi prekomjerno ispijanje alkohola. A Hrvatska je u EU-u i kad je riječ o alkoholu. Zato možda onu Shakespeareovu “biti ili ne biti” valja, kad je o alkoholu riječ, pretvoriti u “piti ili ne piti”.