Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Odmor za umaranje
Datum objave: 4. kolovoza, 2017.

Nemoguće je uživati u odmoru ako se prije dobro ne umorite, davno je rekao engleski pisac Jerome Klapka Jerome, ali zacijelo nije mislio na Hrvate. Jer u Hrvatskoj se radni čovjek dobro umori na svom poslu za malu plaću, a neki istinski odmor s obitelji, bar tjedan dana, na žalost, može samo sanjati. O umirovljenicima, ili onima koji nemaju posla, da i ne govorimo. U zemlji za koju kažu da ima jednu od najljepših obala na svijetu, koja ima Jadransko more, hrvatski čovjek, praznih džepova, u njemu ne može okrijepiti svoje tijelo, prikupiti snagu, posebno onu duševnu, da ide dalje i čeka bolje dane.

Hrvatska je pala na dno EU po mnogim metrima, pa i kada se mjeri mogućnost odlaska na odmor od tek tjedan dana. Najnoviji podatak - 62,8 posto, ili svaki šesti građanin Hrvatske, ne može sebi priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće. Od Hrvatske lošija je samo Rumunjska sa 66 posto. Koliko je to zastrašujući podatak, najbolje pokazuje kada se vidi da je, na primjer, taj postotak u susjednoj Austriji 15,4, a u Švedskoj samo 8,2. Dodamo li tomu kako su nas u tom području pregazile i nove članice EU, poput Češke i susjedne Slovenije, gdje sebi odmor od sedam dana ne može priuštiti manje od 30 posto stanovnika, što znači da velika većina može, vidljivo je koliko smo prikovani za dno. Suočavanje s podatkom kako dvije trećine, ili 2,6 milijuna građana Hrvatske, ne mogu na sedmodnevni odmor govori još više o siromaštvu koje već dugo potresa sve pore društva i jasno govori o standardu i kupovnoj moći hrvatskih građana u europskom kontekstu. Osim toga, ti su podaci jasni pokazatelji loših ekonomskih i drugih politika u Hrvatskoj.

Ne prolazimo najbolje ni na ljestvicama kada se istražuju oni koji sebi odmor od sedam, pa i više dana, mogu priuštiti. Istraživanje koje je omogućio Booking.com, a provela tvrtka Research Now među gotovo 19 tisuća turista iz 25 zemalja, među njima i iz Hrvatske, tako je pokazalo kako se Hrvati i ne znaju odmarati. Naime, čak 70 posto ispitanika iz Hrvatske priznaje kako osjeća da im prva 24 sata dolaska na odmor prolaze u magli. Razlog - ne mogu se odmah isključiti iz svoje svakodnevice na poslu i kod kuće. Taj podatak oslikava i psihičko stanje naših ljudi, bremenitih problemima, jer, za razliku od Hrvata, 38 posto turista iz drugih zemalja smatra da su prva 24 sata najdojmljiviji dio godišnjeg odmora. Zanimljiv je i podatak kako se jedan od 14 putnika iz Hrvatske nikad ne osjeća potpuno opuštenim na godišnjem odmoru. Znači, ne mogu zaboraviti brige i probleme koje su ostavili, ne mogu se posve isključiti i prepustiti užicima na odmoru. U 57 posto slučajeva kao razloge navode osobu ili osobe koje s njima putuju, koje ne pridonose osjećaju opuštanja i bržoj prilagodbi. Jer najvjerojatnije s njima nose i breme zajedničkih problema, a onda to nije pravi odmor. Vrijeme u čak 55 posto slučajeva može popraviti raspoloženje, zatim gostoljubivost domaćina, 38 posto, i dobar smještaj, 34 posto. Pravi je pak odgovor da bi se Hrvati dobro osjećali na odmoru kada bi, kao što je to slučaj u velikom broju zemalja EU, primali redovito 13. plaću i regres za odmor. A istina je da najveći broj zaposlenih ne prima ni jedno, a ni drugo. Zna se pak da se čovjek koji se stvarno odmara vraća produktivniji i pozitivniji, s mnogo više energije. Odmor je vrijeme kada se osvježavaju i obnavljaju moždane stanice, a istraživanja kažu da odmor podiže i razinu sreće. Čak je 12.000 muškaraca podvrgnuto istraživanju koje je pokazalo da oni koji odlaze na odmor smanjuju rizik od preuranjene smrti za čak 20 posto. Svi ti podaci trebali bi mobilizirati i poslodavce i one koji vode Hrvatsku da se pokrenu svi mehanizmi kako bi i Hrvati mogli imati dostojanstveni odmor. Pričalo se o vaučerima za godišnji odmor koji bi pojeftinili ugostiteljske i smještajne usluge izvan glavne sezone od 10 do 30 posto. I opet ništa. Mađari su uveli tzv. Szep karticu, neku vrstu državne stimulacije jačanju domaćeg turizma. Rezultat - ukupni prihod mađarskog turizma od domaćih je gostiju povećan za 64 posto! Ako ne znamo sami, možemo li uzeti nešto pametno od susjeda?